"Bamija fest" održava se krajem mjeseca - prilika za domaće proizvođače

U čast bamije ili bamlje, najstarijeg i najljekovitijeg povrća na našim prostorima, jedinstvenog ukusa i široke primjene u kulinarstvu, medicini i kozmetici, održaće se po prvi put privredno turistička manifestacija, pod nazviom "Bamija fest", 30. jula, u Brčkom, u organizaciji Voćnog kluba Brčko distrikta BiH.

Brčko distrikt je na Balkanu najveći proizvođač tog, kako ga mnogi nazivaju, ekološkog povrća i na tom području sadi se na površini od nekih desetak hektara.

"Riječ je o izuzetno korisnoj povrtnoj vrsti, od koje se mogu takođe praviti i razni kozmetički proizvodi", rekao je za Klix.ba koordinator Voćnog kluba, Savo Lukić, dodajući da se na predstojećem festivalu očekuje dvadesetak domaćih proizvođača i kako smatra da je ovo odlična prilika da se skrene pažnja na pomenutu vrstu, za čiji se uzgoj jedino u Brčkom dobija poticaj.

Poljoprivrednici tvrde da sam uzgoj nije težak i da oko bamije nema puno posla. "Posljednje dvije do tri godine sadim bamiju na tri dunuma, a ranije je to bilo na manjim površinama. Ove sezone još nije rodila, ali njena cijena inače se kreće od 2,50 do 3 KM, već duži period tako da se od prodaje može zaraditi neka prihvatljiva suma", ocjenjuje poljoprivrednik, Ibro Mehić. 

Kraj poznat po uzgoju bamije

Proizvedeno povrće farmeri prodaju nakupcima, koje oni zatim dalje plasiraju na tržištima u većim gradovima, poput Zenice, Sarajeva, Banja Luke. 

Visoke temperature, ukoliko potraju, mogu ostaviti traga i na ovogodišnji rod, za koji se očekuje da bude dobar, a kako Mehić kaže, učestvovaće na predstojećoj manifestaciji i to u gastronomskom dijelu jer njegova supruga sprema dobru bamiju, ali izvjesno je da će je izložiti kako u svježem tako i u suhom stanju. 

Đonlići uzgajaju bamiju na 8 duluma - ručno ju okopavaju do četiri puta

Kako smo ranije pisali, bamija zahtijeva dosta sunca, osjetljiva je na kišu i ne paše joj velika vlaga jer od nje uvene. A kako nam je rekao Džemal Đonlić, iz Palanke, kod Brčkog, koji svoj urod prodaje po čitavoj Bosni i Hercegovini i nakupci mu dolaze i kući, oko bamije ima puno posla.

"Platimo da nam uzoru zemljište i pofrezaju pa kad počne nicati, onda se ručno okopaje, tri do četiri puta u toku vegetacije. Pomažu nam članovi porodice, supruga i djeca. Tako i kod brata. Od biranja, čišćenja i nizanja, zahtijeva dosta vremena, u sezoni i po18 sati, čak i više", otkriva Đonlić za Agroklub, čije je selo poznato po uzgoju ove kulture u kojoj su oni bili pioniri. Kaže kako se oko 70% stanovništva bavi uzgojem te povrtnice.