Bamlja zahtijeva dosta sunca, osjetljiva je na kišu i ne paše joj velika vlaga, od nje gine, priča Džemal koji svoj urod prodaje po čitavoj Bosni i Hercegovini, a nakupci mu dolaze i kući.
Džemal Đonlić iz Palanke kod Brčkog već se više od 35 godina bavi uzgojem bamije (bamlje), vrlo ljekovite i zanijmljive povrtne kulture koja je vrlo osjetljiva na niske temperature.
Džemal zajedno sa bratom uzgaja bamiju na 8 duluma zemljišta, a prisjeća se kako je sjeme dobio njegov otac od, kako kaže, neke gospođe, pa su tako prije puno godina započeli sa proizvodnjom.
"Bamlja zahtijeva dosta sunca, osjetljiva je na kišu i ne paše joj velika vlaga, od nje gine", priča Džemal koji svoj urod prodaje po čitavoj Bosni i Hercegovini, a nakupci mu dolaze i kući. "'Ko ponudi više, njemu prodamo. Uglavnom prodamo sve što uberemo."
Oko bamije ima puno posla, otkriva Đonlić. "Platimo da nam uzoru zemljište i pofrezaju pa kad počne nicati, onda se ručno okopaje, tri do četiri puta u toku vegetacije. Pomažu nam članovi porodice, supruga i djeca. Tako i kod brata. Od biranja, čišćenja i nizanja, zahtijeva dosta vremena, u sezoni i po18 sati, čak i više", otkriva Đonlić čije je selo poznato po uzgoju ove kulture u kojoj su oni bili pioniri. Kaže kako se oko 70% stanovništva bavi uzgojem bamije.
Đonlići bamiju uberu prije nego što sazri kako bi ju mogli nanizati na vrlo tanak konopac i osušiti. U jednoj niski ima 240 do 270 bamija, zavisno od veličine. Nisku prodaju za 3 KM, a treba napomenuti kako je jedna niska dovoljna za 4 do 5 porcija i jednaka je 500 grama svježe bamije.
Džemal Đonlić kaže kako se bavio i uzgojem jagoda. Sadio ju je na 2 duluma, ali zbog velikih ulaganja nije mogao nastaviti sa proizvodnjom.
Ono što ga najviše muči je teški fizički posao okopavanja bamije. Kaže kako bi mu puno lakše bilo kada bi on i brat imali motokultivator, no sada nije sezona raspisivanja natječaja za mehanizaciju i financijska sredstva pa ga nismo mogli pravo uputiti na to što mu je činiti.
Pitam ga, je li učlanjen u kakvo udruženje jer tada je često lakše doći do sredstava, ali i plasiranja proizvoda. No, Džemal rezignirano odgovara: "Nismo nigdje učlanjeni, ni u kakvo udruženje. Danas se sve svodi na stranačka udruženja, sirotinji nije mjesto tu jer se prvo podmire oni koji imaju i primaju, a mi kad dođemo na red.
Bio sam učlanjen i isčlanio sam se zbog nepravilne raspodjele plastenika. Bio sam glavni zagovornik da se ova kultura uvrsti u poticaj. I uvrštena je, ali se malo dobija koliko zahtijeva posla", zaključuje ovaj vrijedni poljoprivrednik.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
