Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale sprovoditi kako bi što manje uticale na okoliš i čovječanstvo.
Dan planete Zemlje u gotovo svim državama svijeta obilježava se 22. aprila, a ova godina je ipak posebna jer se obilježava 50. godišnjica.
Prvi put ovaj je događaj obilježen na taj dan 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i uticaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te se, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. aprila proglasi nacionalnim danom proslave planete Zemlje.
Naziv Earth Day prvi je put upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području tog grada taj datum slavi kao Dan planete Zemlje.
Ujedinjeni Narodi su prije deset godina ovaj dan proglasili međunarodnim, a obilježava se u 190 zemalja širom svijeta, svake godine s posebnim fokusom na određeni problem, ali uvijek jednakim ciljem - razmišljanjem o čovjekovom štetnom učinku na okolišu i njegovim smanjivanjem.
Prvi Dan planete Zemlje 1970. pokrenuo je val akcija, uključujući donošenje značajnih zakona o okolišu u SAD. Kao odgovor doneseni su brojni akti o čistom zraku i vodi te ugroženim vrstama životinja i biljaka, a ubrzo je bila stvorena i Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Prateći Ameriku, brojne države su nedugo zatim počele usvajati slične zakone.
Ovaj datum još uvijek ima ogroman međunarodni značaj, a 2016. godina je bila posebna jer je baš tada stupio na snagu istorijski Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale sprovoditi kako bi one što manje uticale na okoliš i čovječanstvo.
Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene gromade tope se, a nivo mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uslova i kiša dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplotni talasi i suše.
One se događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskom nivou budu i dalje nekontrolisano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
Biti ekološki osviješten i nije tako teško. Postoji mnogo malih stvari koje svakodnevno možemo raditi, a pomažu očuvanju naše planete.
Evo par ideja:
Tagovi
Autorica