Pretraga tekstova
Većina lososa uzgojena u skučenim, prljavim kavezima u moru, a ne u divljini kako proizvođači ističu.
"Farme lososa učinile su ogromnu štetu ribljim zalihama i okolišu", upozorio je Jeremy Paxman te pozvao ovu industriju na zaštitu divljih životinja.
Ovaj televizijski novinar i autor te stravstveni ribič kaže kako mnogi ribari ističu kako je losos na stol kupca stigao "svjež i iz divljih mora", no stvarnost je puno drugačija jer je većina lososa uzgojena u skučenim, prljavim kavezima u moru.
Trenutno se na zapadnoj obali Škotske nalazi 250 uzgajališta lososa, no broj se podudara s kolapsom broja divljih lososa na tom području.
Riblji kavezi uglavnom su smješteni u blizini obale ili u uvalama kojima se lako pristupa, ali su prenatrpani ribom. Ovako smještene ribe, ali i ostaci koji ostaju nakon ulova i čišćenja ribe, privlače morske uši koje onda ugrožavaju i divlju ribu kada počne migrirati od mora do rijeke. Grizu ih za peraje, uzrokuje infekcije i posljedično ugrožava ribu.
"Iako potrošači imaju dojam da je njihov losos ulovljen u divljini, uzgajališta su veličine kaveza od 40 metara u kojoj se nalazi oko 70.000 riba. Losos odavno nije čist i zdrav, dojam je lažan", upozorio je Paxman, navodi telegraph.
"Prije samo nekoliko desetljeća, losos iz Atlantika su si mogli priuštiti samo bogataši i oni koji se druže s njima. Tada losos nije bio sveprisutan niti nagomilan u hladnjacima supermarketa ili na svatovskim pladnjevima i nagradnim večerama", prisjeća se Paxman.
Ističe kako su se zbog sve veće potražnje za ovom ribom, uzgajivači počeli igrati s okolinom te ograničili te ugrozili prirodan okoliš drugim ribama i ostalim životinjama.
Do 2015. godine škotska industrija lososa proizvodila je gotovo 180.000 tona te ribe, a do 2030. godine nada se dvostrukoj proizvodnji.
Pixabay/schucke
Tagovi
Losos Uzgoj lososa Jeremy Paxman
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.