Pretraga tekstova
Novi rekorder BiH po težini ulovljenog šarana je Josip Majstorović iz Gruda koji je na Međunarodnom Carp kupu u Pelagićevu ulovio šarana teškog čak 36,54 kilograma!
Novi rekorder BiH po težini ulovljenog šarana je Josip Majstorović iz Gruda. On je, naime, na Međunarodnom Carp kupu u Pelagićevu ulovio šarana teškog čak 36,54 kilograma!
Uz Majstorovića, na tron najboljih ribolovaca u ovom dijelu Europe zasjeli su i njegovi sugrađani Vlado Šimić i Goran Miloš, svi članovi ekipe CT. MGW Baits i Udruge sportskih ribolovaca "Amur".
Također, Gruđani su tijekom natjecanja ulovili nevjerojatnih 608 kilograma ribe i iza sebe ostavili dvije austrijske ekipe, i to za skoro 400 kilograma. Natjecanje su završili s 32 šarana s prosjekom od 19 kg. Kako piše vecernji, Udruga sportskih ribolovaca "Amur", na čijem je čelu Majstorović, kroz prethodne godine se pokazala kao primjer očuvanja okoliša s obzirom na to da su izvršili niz akcija čišćenja, poribljavanja, uređivanja, a najbolji primjer za to proteklih godina bilo je jezero Krenica.
Tu su se najviše i pripremali, a trud i rad donijeli su im zlato na Međunarodnom Carp kupu u Pelagićevu. Na natjecanju u Pelagićevo, stigli su ribolovci iz Austrije, Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Hrvatske.
Foto: Facebook/DSR Šaran Pelagićevo
.
Tagovi
Šaran Pelagićevo Josip Majstorović Ribolov Međunarodni carp kup
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 3 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano