Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pinna nobilis
  • 03.12.2016. 18:00

Ugrožena školjka Mediterana se vraća u Jadran

Značaj školjke Pinne Nobilis, poznate kao palastura je izuzetno bitan jer prećišćava morsku vodu i može ukazati na pojavu zagađenja, što može da bude korisno za ribare. Korisna je informacija da se školjka vraća u Jadransko more.

Foto: Bigstockphoto/veliferum
  • 599
  • 18
  • 0

Palastura (lat. Pinna Nobilis) je najveća školjka Mediterana, zaštićena je zakonom, ali zbog svoje veličine od preko 1m mami znatiželjne turiste koji je žele kao suvenir. Treba istaći da se razmnožava u ljetnjem periodu što je čini još više osjetljivijom. Međutim, ono što je značajno je da se ona vraća te je na oko 100 kvadrata površine morskog dna prebrojano oko 250 jedinki u Boki, u Crnoj Gori.

Veći dio mesa je jestiv, ali je pod strogom zaštitom jer je u okviru Barselonske konvencije razvijen SPAMI protokol (Protokol o posebno zaštićenim područjima i biodiverzitetu u Mediteranu) i to ne umanjuje njen ekološki doprinos morskom ekosistemu.

Istraživanje započelo 2002. godine

"Zanimljivo je da u Jadranu živi nekoliko vrsta školjkaša koje žive puno duže - pa tako rumenka/lakirka (Callista chione) može živjeti i preko 40 godina, iako su stariji primjerci dosta rijetki kako se radi o vrsti koja se komercijalno izlovljava. Prema rezultatima nedavnih isztraživanja, najduže živuća vrsta školjkaša u Jadranu, pa tako i u Mediteranu je čaška Glycymeris pilosa koja može živjeti i preko 60 godina. Analiza ljuštura ove vrste nam s toga može dati podatke koji datiraju iz sredine 20 stoljeća. Pored rekonstrukcije temperature mora, analizom sastava elemenata u ljušturama možemo saznati i druge podatke o životnoj sredini - na primjer veće koncentracije barija mogu upućivati na cvjetanje fitoplanktonskih organizama", kaže prof.dr.sc. Melita Peharda Uljević sa hrvatskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita.

Naučna disciplina, dodaje, koja se bavi analizama geokemijskog sastava ljuštura školjkaša i rekonstrukcijama prošlih promjena u životnoj sredini naziva se sklerokronologija. Institut za okeanografiju i ribarstvo je vodeća institucija na Mediteranu za sklerokronološka istraživanja školjkaša i zanimljivo je napomenuti da su sa ovim istraživanjima započeli još 2002. i to upravo analizama ljuštura periski. Trenutno vode naučni projekat iz područja sklerokronologije koji finansira Hrvatska zaklada za znanost a čiji je cilj doprinos razumjevanju procesa na nivou ekosustava u morskom okolišu i njihovih orgovora na klimatske promjene.

"Ekološka uloga Pinna nobilis je od značaja jer filtrira i zadržava veliku količinu organske materije iz suspendovanog detritusa i tako prečišćava morsku vodu. Kao čvrst supstrat na mekom morskom dnu, njena površina može poslužiti za kolonizaciju drugim organizmima bentosa", kaže dr.Danijela Joksimović koja je i rukovodilac laboratorije za hemiju, biohemiju i molekularnu biologiju na Institutu za biologiju mora iz Kotora sa kojom smo i razgovarali.

Može li se zahvaljujući palasturi saznati hemijsko i biološko stanje mora?

Na osnovu tkiva jedinki Pinna nobilis moguće je odrediti koncentracije teških metala ili drugih zagađivača ali takav vid biomonitoringa nema široku primjenu zbog činjenice da je Pinna nobilis zaštićena vrsta. Međutim, prateći trend promjene brojnosti populacija Pinna nobilis, može se dobiti uvid o kvalitetu morske vode u određenom području. Drugim riječima, ukoliko bi došlo do pojave zagađenja, brojnost jedinki može biti smanjena i time upozoriti na opasnost od dalje kontaminacije mora.

Filtriranje morske vode

Možete li objasniti kako ona filtrira 6l morske vode, kako funkcioniše taj proces?

Kao i drugi mekušci iz grupe Bivalvia, Pinna nobilis se hrani filtriranjem morske vode. Kapacitet obrade vode evoluciono je prilagođen koncentraciji suspendovane materije, prvenstveno detritusa, fitoplanktona i zooplanktona. Voda sa suspendovanom materijom prolazi kroz ulazni sifon školjke na zadnjem kraju tijela, zatim se voda pumpa preko škrga, uklanjaju se čestice iz suspenzije i prenose do usnog otvora. Da bi unijele dovoljno hranjivih materija, školjke profiltriraju jako veliku količinu vode pa je kod nekih jedinki Pinna nobilis izmjereno da mogu profiltrirati 6 litara vode u roku od jednog sata.

Da li postoji šansa da se laboratorijski uzgaja i oslobodi nakon odredjenog stupnja razvoja?

U naučnoj literaturi postoje iskustva i podaci koji ukazuju da se jedinke Pinna nobilis mogu uzgajati u laboratorijskim uslovim od stupnja larve i nakon određenog perioda ponovo vratiti u njihovo prirodno stanište. Imajući u vidu ugroženost i ranjivost vrste, pored planova o opštoj zaštiti biodiverziteta, uzgoj jedinki Pinna nobilis u vještačkim uslovima značajan je korak u formiranju strateških planova za konzervaciju vrste.

Što je najviše ugrožava?

Faktori koji značajno doprinose smanjenju broja populacija Pinna nobilis u Mediteranu su direktna eksploatacija ove školjke kao dekorativnog suvenira, ribarska kočarenja i sidrenja. Takođe, najznačajnij faktor na globalnom nivou koji ugrožava opstanak populacija Pinna nobilis je opšte narušavanje obalnih zona u cijelom Mediteranu. Veliku opasnost predstavlja erozija obale i unos otpadnih voda bez prethodnog tretmana koje sadrže velike količine organskih supstanci i time uzrokuju eutrofikaciju što dalje vodi ka smanjenoj providnosti mora usljed nemogućnosti obavljanja procesa fotosinteze kod biljaka. Na taj način nestaju podvodne livade morskih trava Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa koje predstavljaju staništa Pinna nobilis i samim tim su ključne za opstanak njihovih populacija.

Sporazum o zaštiti palasture

Početkom 2016. godine potpisan je sporazum u Španiji o saradnji i aktivnostima na projektu "Proučavanje, zaštita i mogući uzgoj školjke palasture (Pinna Nobilis) u Bokokotorskom zalivu". Sporazum su u ime institucija koje su dio projekta potpisali dr. Jose Tena Medialdea (Katolički Univerzitet,Valensija), dr. Nardo Vicente sa Okeanografskog Instituta Paul Ricard iz Francuske i rektorka Univeriziteta Crne Gore prof. Radmila Vojvodić.

Ono što trenutno zabrinjava je podatak da se u Španiji nešto dešava sa palasturom, naučnici nisu sigurni što je u pitanju , da li je u pitanju bakterija ili virus, pa se rezultati o stanju školjke u Španiji očekuju krajem godine.

Foto: Bigstockphoto/veliferum


Tagovi

Jadransko more Pinna nobilis Palastura Školjka


Autorica

Marija Boljevic

Više [+]

Po zanimanju specijalista zaštite životne sredine. Radi kao naučna novinarka više od 5 godina. Članica Balkanske mreže naučnih novinara, a predsjednica Udruženja naučnih novinara Crne Gore.