Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pomor ribe
  • 08.08.2019. 18:30

Šteta zbog pomora ribe u Ćehotini i Vezišnici oko 350 hilljada evra

Termoelektrana Pljevlja izazvala je štetu u vrijednosti od oko 350 hiljada evra. Zbog ispuštenih otpadnih voda iz te Termoelektrane, do čega je došlo prije mjesec dana, dogodio se pomor ribe u rijekama Vezišnici i Ćehotini u Crnoj Gori.

Foto: Sanja Dovečer (Ilustracija)
  • 461
  • 29
  • 0

Prema izvještaju Komisije za utvrđivanje i naknadu štete Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, šteta koja je nastala ovim pomorom riba iznosi 289.650 evra, ali da je visina štete zapravo 354.650 evra kada se uzme u obzir i indirektna šteta.

Cjelokupna šteta ne može se procijeniti

Ovom procjenom nije obuhvaćena cjelokupna šteta, jer ona i se ne može odrediti tačno s obzirom na to da su ovo rezultati samo jednog dijela uginule ribe, jer je rijeka Ćehotina prvi dan nakon pomora odnijela određenu količinu uginule ribe koja nije sakupljena i izvagan, navodi se u izvještaju.

Mjesec dana prije ovog pomora riba, ispuštanjem otpadnih voda u rijeke došlo je do pomora 878,8 kilograma ribe, navodi se u tom izvještaju.

"Utvrđeno je da na dijelu toka rijeke Ćehotine i Vezišnice u dužini od ukupno 16 kilometara riblja vrsta u potpunosti nestaje. Prije pomora je bilo 2.835 kilograma ribe na dijelu toka rijeke Ćehotine od 13,5 kilometara, dok je na dijelu toka rijeke Vezišnice od 2,5 kilometra, prije pomora bilo ribe u količini od 187,5 kilograma. Ukupna količina (biomase) ribe koja je stradala u ovom akcidentu je 3.022 kilograma," navodi se u izvještaju.

Tom prilikom uginulo je oko dvije hiljade i 600 kilograma pastrmke čija je vrijednost oko 260 hiljada evra i 420 kilograma škobalja u vrijednosti od oko 29 hiljada evra. Stručnjaci su došli do rezultata da je fauna bentosa rijeke Ćehotine veoma oštećena i da je u dijelu toka te rijeke odsutan riblji fond u dužini od 13,5 kilometara.

U gastrointestinalnom traktu i na škrgama uginulih riba utvrđene su hemoragične promjene, a u lumenu crijeva prisutnost heomoragičnog nerkotičnog sadržaja, po čemu se zaključuje da je bilo djelovanja korozinog sredstva, procijenila je specijalistička veterinarska laboratorija. U vodi je zabilježena povećana vrijednost pH, nitrita i ortofosfvata, rezultati su Centra za ekotoksikološka ispitivanja.

"Kako će ekosistemu Ćehotine, čak i uz poribljavanje, biti potrebno makar pet godina da se povrati, s tim što veći primjerci ribe neće biti prisutni, smatramo da je vinovnik ovog pomora dužan da plati ekonomsku štetu čime bi omogućio da SRK Lipljen nesmetano funcioniše i isplaćuje plate za ribočuvare," navodi se u izvještaju.

Podnijete četiri krivične prijave

Zbog pomora riba izazvanog ispuštanjem otpadnih voda iz TE Pljevlja, direktor te termoelektrane Vladimir Šestović podnio je ostavku na tu funkciju. Protiv njega i još tri odgovorne osobe u toj termoelektrani podnijete su krivične prijave.

Iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) ispričali su se građanima te zemlje zbog ovog događaja, ali i prvobitnog pogrešnog informisanja. Naime, EPCG je u početku tvrdila da oni nemaju nikakvu odgovornost kada je ovaj događaj u pitanju iznoseći pretpostavku da je možda neko sabotirao njihov cjevovod van kruga termoenergetskog objekta, prenose Večernje novosti.

Međutim, kasnije su u javnost iznijeli informaciju da je do pomora riba došlo nakon što je smjenski inženjer u TE Pljevlja R. D., bez dozvole nadređenih i poštovanje procedure, ovlastio rukovaoca ventilom da otvori ventil koji kontroliše ispuštanje materija u rijeku Vezišnicu, a koja se ulijeva u Ćehotinu. U EPCG naveli su da će ipak prihvatiti odluku nadležnih organa i nadoknaditi štetu koja je učinjena.


Izvori

Novosti.rs


Tagovi

Pomor ribe Ćehotina Vezišnica TE Pljevlja Elektroprivreda Crne Gore


Autorica

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema spoznajama odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne znanosti ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korijenima svakog čovjeka na planetu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U mirovini su, ali ne miruju..😊 Ana i Slavko su obnovili stari mlin, napravili mini muzej, kućice za najam i zasadili nasade žitarica, voća i povrća od kojih prave različite proizvode. Sve su to zaokružili u jednu lijepu priču koja privlač... Više [+]