Kavezni sistem za razvoj ribarstva

Proizvodnja ribe u kavezima je visoko intenzivna proizvodnja, a paralela se može povući sa tovom stoke u modernim štalama. U ovom sistemu se na malom prostoru uz relativno mala ulaganja postižu visoki prinosi.

Riba u kavezima se hrani peletiranom kompletnom smjesom koja odgovara vrsti i kategoriji uzgajane ribe, a budući da ima mali prostor za kretanje gubi znatno manje energije nego pri klasičnom uzgoju u ribnjacima. Odabir vrsta koje će se uzgajati u kaveznom sistemu uvjetuju karakteristike vodenog sistema, prije svega kvaliteta vode. Mora se voditi računa i da li vrsta koja će se uzgajati već nastanjuje vodeni ekosistem, gdje će se postaviti kavez jer se može dogoditi da riba pobjegne van kaveza. Do sada se u svijetu pokušalo sa uzgojem 70 slatkovodnih vrsta.

Lokacija kaveza

Kavezi se mogu postaviti u stajaćim i sporotekućim vodama, ali koje su odgovarajuće kvalitete. Također, i dubina vode mora biti dovoljna, odnosno da ispod kaveza ostane bar tolika dubina kolika je dubina kaveza. Kavezi se mogu postaviti u sporim dubokim ravničarskim rijekama, rukavcima rijeka, kanalima sa konstantnim protokom vode, jezerima, barama (šljunkarama, ciglanama), akumulacijama i slično. Uzgoj šarana se obavlja od marta (aprila) do oktobra, odnosno kada je temperatura vode veća od 14°C.

Modeli kaveza

U svijetu postoji više tipova kaveza, od onih najjednostavnijih i najprimitivnijih (fiksirani, sa drvenim stupovima zabodenim u dno), pa do tipskih, koji se proizvode komercijalno. Najčešći su plutajući, koji su najpoznatiji i u našoj regiji. Postoje brojni modeli plutajućih kaveza, sa ili bez radne platforme, a najčešće su to kavezi koji se sastoje od osnovne plutajuće konstrukcije i za nju pričvršćene mreže (čvrste ili fleksibilne).

Kavezi su različite zapremine, ovisno o vodenoj površini za koju su namijenjeni. Uglavnom se koriste četvorokutni kavezi dimenzija 4 x 4 x 2-4 m (32-64 m³) ili 5 x 5 x 5 m (125 m³), sa izdignutim stranicama iznad vode barem 0,5 m kako riba ne bi iskakala. Obično se kavezi organiziraju u vidu baterija u koje ide različit broj kaveza. Broj i veličina kaveza ovise o nosivom kapacitetu vodenog ekosistema u koji se postavljaju, kvaliteti vode, dubini vodenog ekosistema, kao i o planovima i financijskihm mogućnostima investitora. Veličina pojedinačnih kaveza ovisi prije svega o dubini vode u koji se kavez postavlja, ali i o mogućnosti nabavke kaveza željenih veličina. U novije vrijeme se preporučuje korištenje specijalnih materijala koje se u obliku obrnute piramide pričvrste na dno kaveza, kako bi se sistemom cijevi iz vode izdvajali višak hrane i izmet, čime se spriječava smanjenje kvalitete vode.

Nabava mlađi i nasađivanje kaveza

Nabava mlađi se vrši uglavnom u proljeće. Mlađ mora biti zdrava, vitalna i dobre kondicije. Po nabavci mlađi, vrši se mjerenje i brojenje jedinki, kako bi se odredila prosječna masa, na osnovu čega se vrši nasađivanje u kaveze. Prije nasađivaja se mlađ tretira preparatima protiv parazita i bolesti škrga. Nasađivanje može biti rijeđe i gušće. U prvoj varijanti se nasađuju svi kavezi, dok se u drugoj varijanti nasađuje svaki drugi kavez (više jedinki po m³), a kada jedinke postignu određenu tjelesnu masu i veličinu, vrši se razrjeđivanje prebacivanjem određenog broja jedinki u prazne kaveze. Kako se mlađ nabavlja sa klasičnih ribnjaka, u novim uvjetima potreban joj je određen period da se privikne. Smatra se da period privikavanja traje 10 do 20 dana.

Veličina mlađi koja se nasađuje u kaveze ovisi o planiranoj završnoj veličini. Ukoliko je traženiji krupniji šaran, što je najčešće slučaj, preporuka je da se u kaveze nasađuje krupnija dvogodišnja mlađ (500 do 800 grama), gdje se očekuje da će ciljna veličina na krau sezone biti od 1.500 do 3.000 grama. Ukoliko se nasađuje krupnija dvogodišnja mlađ, optimalna veličina je 20 do 50 jedinki po m³.

Ishrana šarana u kavezima

Hranjenje se obavlja automatski (korištenjem hranilica) ili ručno, 2-4 puta dnevno. Hrana je obično peletirana (briketirana), i odlikuje se visokim udjelom proteina (35-40%). Optimalni koeficijent konverzije je 2,2 do 2,3 kg hrane za 1 kg prirasta. Dnevne količine hrane se određuju na osnovu mase riba u kavezu i temperature vode. Potrebno je obavljati periodične probne izlove (na 15 dana), kako bi se dobile informacije o masi u kavezima, na osnovu čega se dobivaju informacije o prirastu riba i koeficijentu konverzije. Gubici pri uzgoju dvogodišnje mlađi su oko 20%, dok su pri uzgoju konzumne ribe oko 10%.

Prinosi u kaveznom sistemu

Prinosi šarana u kaveznom sistemu su veliki. Tako na primjer, ukoliko se raspolaže baterijom od 6 kaveza veličine 5 x 5 x 5 m, i nasadi se dvogodišnja mlađ šarana, prinosi mase mogu ići i do 40 tona.

Zdravstvena zaštita šarana

Zbog velike koncentracije riba na malom prostoru u kaveznom sistemu, širenje bolesti predstavlja veliki problem jer može doći do velikih uginuća. Zato se posebna pažnja mora obratiti prevenciji i zdravstvenoj zaštiti riba. Preventivne mjere moraju biti sastavni dio tehnologije kaveznog uzgoja riba. Jedan od najznačajnijih sanitarnih mjera je dezinfekcija objekata, ribe i alata. Dezinfekcija se obavlja mehanički i korištenjem kemijskih materija za dezinfekciju. Pregledi ribe moraju biti svakodnevni, i ako se utvrde negativne promjene treba angažirati stručnjake koji će dati dijagnozu i predložiti terapiju.

Foto: opensource.org