• Riblji fond
  • 11.07.2019. 07:30

Evropa ostaje bez ribe?

Građani i građanke Hrvatske konzumiraju manje ribe od prosjeka EU što nas stavlja na 17. mjesto s prosječnom godišnjom potrošnjom od 18.4 kilograma po glavi stanovnika. Niska konzumacija znači i lakše zadovoljavane potreba iz domaćih izvora.

Foto: Depositphotos/ASafaric
  • 69
  • 14
  • 0

Evropa je iskoristila sve domaće resurse ribe te do kraja godine zavisi o uvozu proizvoda iz sektora ribarstva - podaci su najnovijeg izvješća Svjetskog fonda za prirodu (WWF).

Evropljani konzumiraju daleko više ribe od onog što se može uloviti ili uzgojiti u domaćim vodama. Više od polovine godišnje potražnje dolazi iz inostranstva, od čega je polovica iz zemalja u razvoju.

Samo četiri zemlje imaju dovoljno ribe

U prosjeku, svaki evropski građanin godišnje konzumira 22,7 kg ribe. Najveće stope potrošnje u Evropskoj uniji imaju Portugal (55,3 kg), Španjolska (46,2 kg), Litva (44,7 kg), Francuska (34,4 kg) i Švedska (33,2 kg). U susjednoj Hrvatskoj konzumira se manje ribe od prosjeka EU što ih stavlja na 17. mjesto s prosječnom godišnjom potrošnjom od 18.4 kilograma po glavi stanovnika. Niska konzumacija znači i lakše zadovoljavane potreba iz domaćih izvora. 

Tako su uz Hrvatsku,  jedine zemlje koje imaju dovoljno ribe za vlastitu potrošnju te se zato smatraju autonomnima, Nizozemska, Estonija i Irska. 

Velika većina evropskih zemalja mora uvoziti ribu kako bi održale razinu potrošnje. U zemljama s najvećom ovisnošću o uvozu proizvoda iz ribarstva Dan ovisnosti o ribi dolazi ranije, a primjeri takvih zemalja su Austrija (17. januara), Slovenija (15. februara), Slovačka (18. februara), Rumunjska (29. februara), Belgija (22. februara), Italija (6. aprila), Portugal (5. maja), Njemačka (4. maja), Španjolska (26. maja) i mnoge druge zemlje.

"Iako Hrvatska zadovoljava svoje domaće potrebe, situaciju moramo promatrati iz globalne perspektive. Stanje se može vrlo brzo promijeniti. Mora i oceani pod velikim su pritiskom te moramo prestati s prekomjernim izlovom ako planiramo nastaviti koristiti ribu u prehrani i izbjeći neželjene posljedice praznih mora", rekao je Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo i voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Zabrinjavajući rezultati 

Uspoređujući ovogodišnji evropski Dan ovisnosti o ribi s onim iz 2000. godine, on se pomaknuo za mjesec dana unaprijed. U usporedbi s onim od prije 30 godina, rezultat je zabrinjavajući jer je tada Evropa imala dovoljno vlastite ribe do septembra ili oktobra. 

Iako su se neki riblji fondovi stabilizirali zahvaljujući akcijama poduzetima u kontekstu vuropske Zajedničke ribarstvene politike i dalje je samodostatnost Evrope premala, a prekomjerni izlov prevelik. Prema rezultatima Evropske komisije, 41% procijenjenih ribljih fondova je prelovljeno, što doseže čak 88% ako promatramo samo Sredozemno more. Osim toga, prekomjerni izlov znatno pogađa zemlje u razvoju te prijeti opstanku 800 milijuna ljudi.

Savjeti za potrošače 

WWF savjetuje potrošače da bez obzira na to kupujete li domaće ili uvezene proizvode iz ribarstva, uvijek birajte održive izvore. "Na taj način ćete pomoći morima i oceanima te omogućiti oporavak ribljih fonodva. Također, olakšat ćete živote ljudima diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda", poručuje Danijel Kanski.

Kako bi olakšao odabir, WWF je pripremio vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva - www.kojuribukupiti.org. Vodič također uključuje riblje recepte renomiranih europskih kuhara, kao i priče koje se kriju iza vašeg tanjura prilikom svakog odabira ribe koja se na njemu nalazi.


Tagovi

Riblji fond Potrošnja ribe Savjeti Dan ovisnosti o ribi Prosjek Hrvatska


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.