Pšenica je zdrava, jedino što je nagli pad temperature iz plusa u minus doprinjeo da lisna masa izmrzne.
Hladni talasi ostavili su oštećenja na mnogim žitnim poljima gdje umjesto zelenih listova, uviđamo žute. Mnogi ratari pitali su se da li se radi o bolesti ili je usjev izmrzao, međutim, stručnjaci sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo kažu da nema povoda za brigu.
"Pšenica je zdrava, jedino što je nagli pad temperature iz plusa u minus doprinjeo da lisna masa izmrzne. Pregledom čvora bokorenja utvrdili smo da biljke nisu promrzle i da će se regenerisati u narednim toplijim danima", kazao je dr Vladimir Aćin za Dnevnik i dodaje da problem sa izmrzlom pčenicom mogu da imaju samo oni poljoprivrednici koji sjeme nisu položili na odgovarajuću dubinu pa je tamo gdje je posijano plitko, žito nastradalo.
Kako je dalje potvrdio stručnjak za ratarstvo, Zoran Milosavljević, otpornost usjeva na niske temperature zavisi od dubine čvora bokorenja, dubine korjenovog sistema, ali i sjetvenog roka, vlažnosti zemljišta, procesa kaljenja, mineralne ishrane i drugih faktora.
"Ono što sada možemo da uradimo je prihrana kao preventivna mjera u sprječavanju oštećenja mladih biljčica u martu mjesecu. Poznato je da mraz od -3 stepena u ovom periodu može oštetiti biljnu masu. Zato što u toku zime usjevi troše ugljene hidrate i organske kiseline na disanje, pri čemu se smanjuje koncetracija suve materije u ćelijama početkom proljeća, a tako se ograničava i otpornost na niske temperature", navodi Milosavljević.
U dosadašnjem periodu od sjetve pšenice bilo je prekomjernih padavina, posebno obilnih kiša koje su isprale hranjiva van domašaja korjenovog sistema. Iz ovih razloga je i preporuka upotrebe nešto veće količine azota u odnosu na onu datu u pisanoj formi, urađenu na osnovu plodnosti zemljišta. Savjet je i da nakon rasturanja mineralnog đubriva po površini parcele odradi se i drljanje pri čemu će se razrjediti pregusti sklopovi, a kod rijetkih podstaći biljke na bokorenje.
Tagovi
Autorica
