Proizvodnju pšenice, koja ima strateški značaj, ministarstvo poljoprivrede RS podržava sa 300 KM po jednom hektaru zasijane površine, kao i sa regresiranim dizelom.
Poljoprivredni proizvođači u danima pred nama pripremaju se za žetvu pšenice, mada je ona na pojedinim parcelama već obavljena i tu su prinosi zadovoljavajući, prema procjenama rukovodioca vladinog Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Dragana Zarića.
Zarić je za Srnu rekao da rod kod nekih ratara ide i do devet tona po hektaru. Prema njegovim riječima, aktivnosti vezane za žetvu, konkretno u Semberiji na površinama od oko 13.500 hektara, očekuju se od iduće sedmice ako to vremenske prilike budu dozvolile.
Proizvodnju pomenute žitarice, koja ima strateški značaj, ministarstvo poljoprivrede RS podržava sa 300 KM po jednom hektaru zasijane površine, kao i sa regresiranim dizelom. Kako smo nedavno pisali, podsticaji za semberske ratare isplaćivati će se u vrijednosti od dva pfeninga za jedan kilogram žita. Poljoprivrednici samo trebaju da dostave traženu dokumentaciju, kao i do sada što je bila procedura, naveli su iz Agrarnog fonda Grada Bijeljine.
Najveći otkupljivač u ovoj regiji - bijeljinski "Novi Žitopromet" ponudio je juče otkupnu cijenu pšenice od 36 feninga za jedan kilogram žita.
Otkupna cijena pšenice biće stabilna, a ratarima isplaćeno 300 KM/ha do početka žetve
Istovremeno, na teritoriji prijedorske regije krenulo se sa žetvom ječma, pod kojim se nalazi 1.500 hektara dok je visina prosječnih prinosa oko pet, šest tona po hektaru.
Iz tamošnje kancelarije Resora za pružanje usluga u poljoprivredi pri nadležnom ministarstvu, smatraju da su aktuelni vremenski uslovi u manjoj mjeri uticali na urod te žitarice, a prema podacima sa terena u 2021. godini veće prinose ostvarile su nove sorte.
"Za razliku od drugog žita, ječam je ranije završio sa nalijevanjem zrna pa visoke temperature vazduha i nedostatak zemljišne vlage nisu značajno uticali na postignute prinose niti na kvalitet zrna", pojasnio je Žarko Tubin, iz prijedorske kancelarije Resora.
Prema njegovim ocjenama, za nekih desetak dana na tom području započeće i žetva pšenice, koja je u toj regiji zasijana na 2.800 hektara, ali i da će prinosi zasigurno biti manji zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Nagalašava da je uticaj očigledan i na oranicama na kojima je kukuruz, naročito tamo gdje su pjeskovita zemljišta pa smatra da će i prinosi vrlo izvjesno biti redukovani.
"Biljke uvijaju listove, kao odgovor na sušni period. Riječ je o fiziološkoj reakciji kojom se nastoji smanjiti transpiraciona površina i što racionalnije raspolagati dostupnom vlagom", napominje Tubin.
Tagovi
Autor