Pogrešna su shvaćanja prema kojima se može izostaviti đubrenje travnjaka organskim đubrivima, a proizvodnja temeljiti isključivo na primjeni mineralnih gnojiva.
Rast svih organizama ograničen je količinom pristupačnih hraniva. Biljke nisu izuzetak. Dakle za određeni, planirani rast i razvoj (prinos) treba osigurati odgovarajuću količinu biljnih hraniva u tlu.
S travnjaka se onda, kao i svim drugim kulturnim biljkama, dio hraniva odnosi u prinosu, što se nadomješta primjenom gnojiva. Zadaća đubrenje travnjaka je da osigura dobivanje visokih i stabilnih prinosa najbolje kakvoće, te istodobno očuva, i po mogućnosti poveća plodnost tla. Vrlo značajno je naglasiti da travnjaci kao intenzivne proizvodne poljoprivredne površine dolaze na govedarskim opg-ima, proizvođačima mlijeka i mesa.
Prisutnost stoke na gospodarstvu neminovno rezultira i proizvodnjom - produkcijom određene količine organskog đubriva.
U ne malom broju slučajeva radi se o organskom đubrivu u obliku zrele prave gnojovke, (smjesa svih krutih i tekućih ekstremenata domaćih životinja koji su odležali u spremnicima, jamama, 1-4 mjeseca), ili o organskom đubrivu u obliku krutog stajskog đubriva.
Praktični aspekti efikasnosti đubrenja travnjaka svode se na odabir đubrenja koja je usklađena s tlom, usjevom, sustavom gospodarenja i klimom. U jednom takovom sustavu gospodarenja, moguće je osigurati kružno kretanje biljnih hranjiva, tlo-biljka-životinja-tlo.
Gnojovka omogućuje višestruku primjenu na travnjacima. Prije oranja kod zasnivanja travnjaka 40-50 m3/ha. U proljeće u godini korištenja travnjaka moguće je za prvi otkos izvesti dva-tri puta po 15 m3 gnojovke. Nakon prvih otkosa (1. i 2. otkosa) max. 15 m3 samo ako ima vlage.
Pri tome bitne količine biljnih hraniva prolaze to kruženje višekratno, i time njihovo djelovanje dolazi češće do izražaja. Pogrešna su, dakako, shvaćanja koja su, čini se dominirala mnogo više ranije nego sada i prema kojima se može izostaviti đubrenje travnjaka organskim đubrivom, a proizvodnja temeljiti isključivo na primjeni mineralnih gnojiva. To bi pouzdano dovelo do postupnog pada prinosa, a ekonomski bi vrlo nepovoljno utjecalo na travnjačku i ukupnu govedarsku proizvodnju. Zaključno, glavni problem pred suvremenim đubrenjem travnjaka je: veća tačnost u preporukama za đubreje u pogledu oblika, količine i vremena primjene đubriva. Dakle kod đubrenja travnjaka je nužno odrediti potrebnu količinu odgovarajućeg đubriva i primijeniti ga na odgovarajući način u pravo vrijeme.
Pri tome valja voditi računa da je 90% korijena trava u 0-5cm dubine tla, te da količina fiziološki aktivnih biljnih hranjiva u tlu diktira đubrenje.
Đubrenje utječe na čitav niz bitnih faktora u travnjačkoj proizvodnji: prinos, kvalitetu, botanički sastav travnjaka, dužinu trajanja travnjaka itd. Važni makroelementi u đubrenju travnjaka su dušik, fosfor, kalij, kalcij i magnezij.
Kod đubrenja travnjaka valja imati nešto različite pristupe za:
Autor: Nikola Gržan dipl.ing.agr.
Foto: Bigstockphoto/Gudella
Izvori
