Najugroženiji usjevi su kukuruz šećerac iz kasnijih rokova sjetve, postrni usjevi boranije, soje, graha te paprike, paradajza, kupusa, karfiola, brokolija
Kukuruzna sovica i dalje predstavlja ozbiljnu opasnost, posebno za usjeve iz postrnih rokova sjetve. Najugroženiji usjevi su kukuruz šećerac iz kasnijih rokova sjetve, postrni usjevi boranije, soje, graha te usjevi paprike, paradajza, kupusa, karfiola, brokolija.
"Naročito su ugroženi navodnjavani i zakorovljeni usjevi - oni su atraktivniji za ženke jer gusjenice zahtijevaju visoku relativnu vlažnost za optimalan razvoj. Na pojedinim parcelama čak do 50 % biljaka ima položena jaja", ističu stručnjaci iz Prognozno-izvještajne službe zaštite bilja (PIS).
Dodaju da ove štetočine možete prepoznati po sitnom, sferičnom obliku. Svježe položena su bijela, zatim prelaze u žućkastu/krem boju. Pred piljenje se vidi tamna tačkica (glava larve). Površina im je fino rebrasta, blago sjajna.
Ženka jaja polaže pojedinačno na listove ili plodove. Nakon piljenja, gusjenice buše sitne ulazne rupice (najčešće oko peteljke) i prave hodnike ka unutrašnjosti ploda/glavice/klipa/mahune. Ova oštećenja otvaraju vrata prouzrokovačima truleži.
"Razvoj kukuruzne sovice bit će ubrzan, a vrijeme od polaganja jaja do piljenja gusjenica skraćeno na svega 3-5 dana. Zbog toga je presudno na vrijeme uočiti jaja i preduzeti mjere zaštite", istakli su.
Za suzbijanje kukuruzune sovice savjetuju primjenu nekog od sljedećih insekticida:
Stručnjaci upozoravaju kako je poštovanje karence ključno za zdravstvenu sigurnost proizvoda i tržišnu prihvatljivost. Posebno obratiti pažnju kod kultura koje se beru sukcesivno i gdje predstoji berba.
Tagovi
Autorica