Ukrajinsko žito ruši cijene u EU, među vodećim uvoznicima i naše komšije

Izuzimajući kukuruz, Evropska unija proizvodi više žitarica nego što troši, a u pogledu snabdijevanja svjetskog tržišta, posebno je značajan njen izvoz pšenice i ječma. To u praksi znači da joj nije potreban nikakav uvoz, baš suprotno, piše Agrarheute.

Cijene žitarica na tržištu EU, odnosno one koje poljoprivrednici dobivaju za svoj proizvod, umnogome ovise o prihodima od izvoza. S izbijanjem rata u Ukrajini, značajne količine ukrajinskog žita teku na evropsko tržište. Otvaranje žitnog koridora preko Crnog mora dodatno je pogoršao priljev. Upravo je to i razlog protesta poljoprivrednika u Poljskoj, Rumuniji i drugim zemljama.

Žito iz Ukrajine znatno je jeftinije od evropskog, navodi Olaf Zinke koji već tri decenije analizira domaća i međunarodna tržišta poljoprivrede i sirovina, dodavši kako to s jedne strane, stvara veliki cjenovni pritisak na unutarnjem tržištu EU, a s druge istiskuje skuplje žitarice evropskih farmera, koje se gomilaju u sve većim zalihama u silosima.

U Francuskoj, vodećem proizvođaču žitarica u Evropskoj uniji, proizvođači već zahtijevaju od Emmanuela Macrona da poduzme mjere za zaštitu domaćih proizvođača, javlja AFP. "Danas imamo cijenu pšenice s farmi od 155 eura po toni. U poređenju s cijenom koštanja između 220 i 240 eura po toni, vidimo da je gubitak značajan, 420 eura po hektaru ili 42.000 eura za 100 hektara", rekao je za ovu francusku novinsku agenciju, Eric Thirouin, predsjednik tamošnjeg udruženja proizvođača žitarica (AGPB), naglasivši kako obim ukrajinskog izvoza u EU više nije održiv za poljoprivrednike.

Uvoz pšenice utrostručen u dvije godine

Posmatrajući brojke u tekućoj marketinškoj godini, EU je proizvela gotovo 126 miliona tona pšenice. Potrošit će se nešto više od 100 miliona tona, a pretpostavlja se da će izvesti oko 31 milion tona, čime bi postala najveći izvoznik nakon Rusije.

No, prema podacima Evropske komisije, na tržište EU je u tekućoj marketinškoj godini do kraja februara stiglo 8,4 miliona tona pšenice, što je 600.000 tona više nego lani i čak 5,2 miliona tona više nego prije dvije godine, kada je obim uvoza iznosio samo 3,1 milion tona. Dakle, uvoz se gotovo utrostručio u roku od dvije godine!

Cijena pšenice na berzi: 

Od meke pšenice uvezene u tekućoj marketinškoj godini (isključujući durum pšenicu i brašno), lavovski udio od 4,4 miliona ili gotovo 70 posto dolazi iz Ukrajine. Ostali dobavljači bili su Kanada sa 630.000 tona, Moldavija s 450.000 tona, Rusija s najmanje 290.000 tona i Srbija s 220.000 tona.

Gledajući cijene, jasno je zašto ukrajinska pšenica potiskuje evropsku robu s tržišta. Prema podacima EK, najjeftinija evropska krušna pšenica zadnji put je ukrcana u najvažnijoj francuskoj izvoznoj luci u Rouenu za 198 eura po toni (fob). Istovremeno, ukrajinska izvozna pšenica košta protuvrijednost od 160 eura po toni, odnosno oko 20 posto manje. Glavna odredišta uvezene obične pšenice bile su Španija i Italija te baltičke zemlje, Poljska, Rumunija i Slovačka.

Stiglo više i ječma

Situacija s ječmom nije puno drugačija nego s pšenicom, iako je ovo tržište manje značajno. U tekućoj marketinškoj godini EU je proizvela gotovo 47,5 miliona tona ječma, a potrošeno je nešto više od 41 milion tona.

Do kraja februara, na evropsko tržište je u tekućoj marketinškoj godini stiglo 1,4 miliona tona ječma, odnosno 200.000 t manje nego lani, ali 720.000 t više nego prije dvije godine kada je obim uvoza bio tek 665.000 tona.

To znači da se uvoz ječma više nego udvostručio unutar dvije godine! I ovdje najveći udio od 711.000 ili gotovo 51% dolazi iz Ukrajine. Drugi najvažniji dobavljač bilo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 453.000 tona (uglavnom pivarski ječam) i Moldavija sa 101.000 tona. Tu su još Rusija sa 60.000 tona i Srbija s 55.000 tona.