Praksa je pokazala da primjenom sredstava za suzbijanje širokolisnih korova, istovremeno neki uskolisni korovi poput sirka ili pirevine, ali i određeni širokolisni, dobijaju više prostora i mogućnosti da se šire.
U proizvodnji kukuruza obavezna je primjena agrotehničke mjere suzbijanja korovskih biljaka. Može se desiti da su ratari izostavili tretiranje zemljišnim herbicidima nakon sjetve ove žitarice, a prije njegovog nicanja. Ukoliko se to dogodi, onda se uništavanje korova mora izvršiti nakon nicanja kukuruza.
Izvjesna otežavajuća okolnost je što je ove godine bio sušni period, bez kiše, za vrijeme sjetve i to duži vremenski period dok aktivnost preparata uglavnom zavisi od nivoa vlage u zemljištu. Iz tog razloga može se očekivati slabije djelovanje herbicida, što znači mogućnost pojave korova u nekom broju i nakon tretiranja usjeva, objašnjavaju u u PSSRS.
Ako dođe do ove pojave, kukuruz se onda tretira nakon nicanja (i gajenih biljaka i korova) takozvanim korektivnim herbicidima, kao jedna od mogućnosti zaštite.
Poljoprivrednim proizvođačima savjetuje se da obiđu parcele i vizuelno utvrde koja vrsta korova je prisutna, odnosno, da li su u pitanju uskolisni ili širokolisni. Takođe, važno je obratiti pažnju i u kojoj se fazi razvoja nalazi kukuruz, ali i korovske vrste. Na osnovu svega navedenog, izabraće se odgovarajući herbicid ili čak kombinacija više preparata, u skladu sa preporukama stručnjaka.
Ratari bi trebalo da se rukovode činjenicom da su širokolisni korovi najosjetljivi na hemijske preparate u fazi kada imaju 2 do 4 lista dok je za uskolisne kritična faza porasta od 10 do 20 centimetara. Poštujući ove preporuke, mogu se uspješno riješiti štetnih korovskih vrsta.
Uništavanje invazivnih vrsta poslije nicanja žita ima i određene prednosti u odnosu na suzbijanje prije nicanja zato što se u prvom slučaju mogu odabrati pravi herbicidi, na osnovu zatečene korovske vrste u usjevu.
Pored prednosti, javljaju se i nedostaci. Jedan od glavnih je veća cijena koštanja u odnosu na zemljišne preparate, druga mana je vremenski rokovi primjene, odnosno, u vrijeme kada se mašinama ne može ući na parcelu zbog padavina, a korov usljed povećane vlažnosti ima intenzivniji porast dok kukuruz preraste fazu kada treba da se tretira. Ako se kasnije tretira, moglo bi da dođe do oštećenja ili polijeganja usjeva, što obično bude izazvano usljed oštećenog hormona rasta.
Kako je ponuda hemijskih preparata široka, potrebno je dobro poznavanje korovskih vrsta na njivama jer svaki herbicid uništava neku određenu vrstu pa da bi mogli odabrati najučinkovitije sredstvo za kvalitetnu zaštitu gajenih biljaka.
Praksa je pokazala da primjenom sredstava za suzbijanje širokolisnih korova, istovremeno neki uskolisni korovi poput sirka ili pirevine, ali i određeni širokolisni, dobijaju više prostora i mogućnosti da se šire.
Sve je češći slučaj da se nakon nicanja i kukuruza i korova primjenjuje tretiranje herbicidima na bazi sulfoniluree.
Pravilan odabir preparata, u zavisnosti od pojave korova, podjednako je važan kao i vrijeme njegove primjene, a štete od korova u usjevu kukuruza su velike i utiču na smanjenje prinosa, tako da je njihovo suzbijanje ekonomski potpuno opravdano.
Tagovi
Autor
Ivana Živanić
prije 4 godine
Hvala Vam na komentaru i sugestiji, biće svakako sadržajnijih tekstova na ovu temu. Pozdrav.
Bojan Krunić
prije 4 godine
Flurokspir, Klopiralid, Mezotrion. Sve ovo su dobre aktivne materije u suzbijanju korova u kukuruzu u korekciji i svaka od njih ima svoju specifičnost, koju ne mogu da riješe aktivne materije navedene u tekstu. I još jedna stvar, nije tačno da su herbicidi u korekciji skuplji od zemljišne zaštite. O tome se može diskutovati. Sve u svemu treba ovakvih tekstova što više, ali i više primjera i razgovora sa velikim proizvođačima i njihovim iskustvima u suzbijanju korova, pogotovo sa područja u BiH gdje se intenzivno gaji kukuruz, a ne paušalinih izjava savjetodavaca koji nemaju dovoljno iskustva.