Suncokret: Traži mnogo vode, ne i plodno zemljište, bolje podnosi sušu

Suncokret (Helianthus annuus L.P.) stvara ogromnu količinu suhe materije, oko 10 tona po hektaru. Za stvaranje ove mase troše se velike količine vode i hraniva. Bez obzira na jak korijenov sistem, jedino mu ne odgovaraju skeletna zemljišta i zemljišta plitkog oraničnog i podoraničnog sloja.

Najpovoljniji uslovi su kada maksimalne dnevne temperature u fazi intenzivne sinteze ulja ne prelaze 30°C. Areal rasprostranjenja je od 10 do 50° sjeverne geografske širine.

Odnos prema toploti

Početak klijanja je na četiri do 6°C. U prvoj polovini vegetacije potrebe biljaka za toplotom su manje, tako da suncokret klija i niče na 5°C. Optimum za nicanje je temperatura od 20 do 22°C, a za rast i razvoj 20 do 25°C. Na temperaturama višim od 25°C smanjuje se sinteza ulja u sjemenu. U fazi cvjetanja, temperature iznad 40°C umanjuju klijavost polena, ali generalno, biljka je otporna na vrlo visoke temperature. U fazi cvjetanja je osjetljiv. Sije se kada se sjetveni sloj zagrije na osam do 10°C. To je obično od 1. do 10. aprila. Sjetvu obavezno treba završiti do kraja aprila.

Toplotne sume za vegetacioni period iznose 2.500°C do 3.000°C i pokazuju da suncokret za porast i razviće ima velike potrebe u toploti.

Mlade biljke izdržavaju mrazeve od -5 do  -6°C. Temperatura od -8°C također ne uništava biljke već povrjeđuje centralni pupoljak, što prouzrokuju grananje stabla i pojavu većeg broja sitnih glavica. Sa porastom biljaka povećavaju se i potrebe u toploti tako da su optimalne temperature od nicanja do pojave glavica oko 20°C. U periodu cvjetanja optimalne temperature su 22°C do 25°C, a u vrijeme nalivanja sjemena oko 25°C.

Potrebe za vodom

Suncokret je veliki potrošač vode, transpiracionog koeficijenta (TK) = 470 - 570, odnosno od 470 do 570 litara vode potroši za obrazovanje jednog kilograma suhe materije.

Najveće potrebe za vlagom su u fenofazama intenzivnog porasta, cvjetanja i nalivanja plodova. U ovo doba, suše veoma smanjuju prinos bez obzira na snažan korijenov sistem.

U početnim fazama porasta, do obrazovanja glavica (butonizacija), utroši samo 25 posto od ukupnih potreba u vodi. Najveća potrošnja vode od strane biljaka je u fazama intenzivnog porasta stabla i cvjetanja i tada biljke potroše oko 65 posto od ukupnih potreba u vodi. U narednim fazama porasta potrošnja vode od strane biljaka značajno se smanjuje.

Zahvaljujući korijenovom sistemu velike usisne moći i posebnoj građi nadzemnih organa, sušu podnosi bolje nego većina ratarskih biljaka. Prosječne potrebe za vodom mogu da se podmire sa oko 300 mm padavina po kvadratu, pravilno raspoređenih tokom rasta i razvoja i sa oko 250 mm zimskih padavina po kvadratnom metru.

Zašto se okreće prema suncu?

Biljka je kratkog dana, što omogućuje drugu sjetvu. Kada je riječ o svjetlosti, vrlo je izražena fitotaksija biljaka suncokreta, te se one svakodnevno okreću prema suncu od istoka ka zapadu. U jutarnjim satima glavice budu sve okrenute ka istoku i u toku dana prate "kretanje" sunca ka zapadu. Okretanje glavica prema suncu prestaje u fenofazi cvjetanja koja započinje u ranim jutarnjim satima, tako da sve iscvjetale glavice budu okrenute ka istoku. Optimalna osvijetljenost postiže se pravilno izbalansiranom gustinom usjeva i rasporedom biljaka u redovima sjetve.

Sije se na međuredni razmak 70 cm, a rastojanje u redu iznosi 20 do 30 cm u zavisnosti od dužine vegetacije i namjene hibrida, da bi se ostvarilo 40.000 do 60.000 biljaka po hektaru u berbi. Gustina sjetve za zelenu masu i silažu iznosi 60.000 do 70.000 biljaka/ha. Postrni suncokret za sjeme sije se u sklopu 60.000 do 70.000 biljaka/ha, a za zelenu masu u sklopu 70.000 do 85.000 biljaka/ha.

U odsustvu intenzivnije sunčeve svjetlosti biljke se izdužuju i razvijaju sitnije glavice i plodove sa manjim sadržajem ulja.

Kakvo zemljište zahtijeva?

Suncokret traži plodna, duboka i vlažna zemljišta. Od svih okopavina najbolje podnosi zaslanjena zemljišta. Najbolja zemljišta su: černozem, ritska i livadska crnica, aluvijum i smonica, ali samo uz popravku zemljišta. Na ostalim tipovima zemljišta mogu da se ostvare zadovoljavajući rezultati uz pojačanu dopunsku ishranu organskim đubrivima i mineralnim hranivima.

Ne treba ga sijati na zabarenim zemljištima, jako pjeskovitim ili na zemljištima sa povećanim sadržajem kreča. Optimalna kiselost sredine ili pH = 6 - 7.

Može se, uslovno, uspješno gajiti i na siromašnijim, kao i na slabo zaslanjenim i kiselim zemljištima, a u tom slučaju su potrebne nešto veće količine mineralnih đubriva nego obično. Sa druge strane, dobro uspijeva na novoosvojenim zemljištima, šumskim krčevinama i razoranim prirodnim i sijanim travnjacima.

Poželjno je da površina za gajenje suncokreta nije zakorovljena višegodišnjim i drugim problematičnim širokolisnim korovima (palamidom, čičokom i drugim), jer se ovi korovi ne mogu suzbijati herbicidima.