Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organski uzgoj
  • 06.01.2017. 08:00

Što treba znati o organskoj proizvodnji kukuruza?

Gotovo sve sorte kukuruza su pogodne za ekološku proizvodnju. Na svojstva određene sorte treba posvetiti više pozornosti nego u konvencionalnoj poljoprivredi.

Foto: Bigstockphoto/Photography Firm
  • 1.517
  • 351
  • 0

Kukuruz je biljka koja ima veliki areal rasprostranjenosti zbog različite dužine vegetacije pojedinih sorti/hibrida, te sposobnosti da može uspijevati i na lošijim tlima. Temperature gdje se uzgaja ne bi smjele biti niže od 14ºC (svibanj-libanj). Kukuruz se može koristiti za ishranu ljudi, hranidbu stoke, u industriji te za različite druge namjene.

Uglavnom služi za hranidbu stoke (u obliku zrna, u zelenom stanju, te za spremanje silaže) na vlastitom gospodarstvu, a manje za prodaju. U ishrani ljudi koristi se u pekarskoj industriji.

Izbor sorte (hibrida)

Gotovo sve sorte kukuruza su pogodne za ekološku proizvodnju. Na svojstva određene sorte treba posvetiti više pozornosti nego u konvencionalnoj poljoprivredi. Važno je znati da jak razvoj mlade biljke olakšava borbu s korovima. Ranije sorte bolje koriste organski dušik od kasnijih. Kasnije su sorte povoljne za brdovite krajeve (za silažu). Izbor hibrida ovisi o namjeni, klimi i vrsti tla.

Plodored

Kukuruz je kultura koja se treba uzgajati u plodoredu koji se svakako treba poštivati u ekološkoj poljoprivredi. Dobre predkulture za kukuruz su mahunarke, djetelinsko-travne smjese, suncokret, strne žitarice, krumpir i dr. Može se uzgajati i u postrnoj sjetvi, no samo nakon ranih pretkultura. U postrnoj sjetvi uglavnom se uzgaja za spremanje silaže, gdje je preporučljivo uzeti rane hibride, pa tako pretkulture mogu biti grašak, uljana repica i ječam.

Ukoliko se želi sijati nakon žitarica, preostaje dovoljno vremena za međukulture (standardno "mišljing", grahorica-raž, repe, djetelina s pšenicom). Kukuruz je dobra pretkultura za strne žitarice, suncokret i soju.

Gnojidba

Kukuruz dobro reagira na stajnjak i organski dušik. Stajnjak ne bi trebao biti prezreo. Ukoliko se ide na uzgoj u međukulturi, tada se stajnjak unosi prije podsijavanja u ljeto u količini 30-40t/ha. Na težim tlima stajnjak treba zaorati u jesen, prigodom osnovne obrade tla.

Gnojnica se unosi 2-3 tjedna nakon nicanja kukuruza u količini 20-30 m³/ha, a ukoliko je moguće prihraniti i drugi puta, mjesec dana kasnije s istom količinom. Gnojnica mora biti prozračena i razrijeđena u omjeru 3:1 (3 djela vode i 1 dio gnojnice). Prihranu je najbolje obaviti neposredno prije kultivacije, da se spriječi gubitak hraniva.

Obrada tla

Osnovnu obradu tla, oranje na težim tlima treba obaviti u kasnu jesen ili tijekom zime, a na lakšim tlima mjesec dana prije sjetve. Dubina oranja je 20-25 cm. Ukoliko je tlo nepropusno, obavezno je obaviti podrivanje na dubinu oko 35 cm, kako bi prorahlili nepropusni sloj i omogućili normalan razvoj korjenovog sistema. Kukuruz nije toliko zahtjevan za pripremu sjetvenog sloja, treba ga pripremiti dobro, ali ne presitno.

Dopunska obrada tla

Ukoliko je oranje obavljeno u jesen ili zimi, tada u proljeće prije sjetve treba 3-4 tjedna zatvoriti brazdu što je najbolje obaviti drljačama (običnim ili štrigl), ujedno se i prvi puta uništavaju korovi. Nakon desetak dana površinu ponovo preći drljačom ili nekim drugim uređajem, te zadnji puta neposredno prije sjetve tlo predsjetveno pripremiti mrvičasto i početi sjetvu. Ovakvim načinom obrade olakšava se kasnija bitka s korovima.

Sjetva

Sjetvu kukuruza treba obaviti kada je temperatura tla oko 10ºC, što bi terminski za područje Hrvatske iznosilo od 10.04. do 30.04. Sjetva ranih hibrida može se obaviti i kasnije, pa čak i postrno. Postrna sjetva kukuruza namijenjena je uglavnom za silažu ili ishranu stoke u zeleno (mišljing).

Količina sjemena za merkantilni kukuruz željenog sklopa 6-8 biljaka/m² (60.000 do 80.000 biljaka/ha) ovisi o krupnoći sjemena i težini zrna, pa može iznositi 10-20 kg. Kukuruz za silažu zahtijeva sklop 9-10 biljaka/m2 ili 90.000-100.000 biljaka/ha. Količina ovisi i o vremenu sjetve, te klijavosti i čistoći sjemena. Dubina sjetve treba iznositi od 5-7 cm. Međuredni razmak za kukuruz je 70 cm, a biljka od biljke može biti od 18-33 cm.

Reguliranje korova

Preventivno uništavanje korova najbolje je drljanjem i to prvi puta 3-4 tjedna prije sjetve, te ponoviti još dva puta i nakon toga početi sjetvu. Bitno je da kukuruz pobjegne korovu. Za predsjetveno uništavanje korova osim drljače mogu se koristiti i tanjurače, sjetvospremač i drugi strojevi.

Za direktno reguliranje korova koristi se striegel od faze 3 lista on biljkama usjeva neće učiniti ništa dok će sitne korovčiće visine 2 cm uništiti. Prva kultivacija kada je kukuruz 5-15 cm i to kultivatorom s motičicama. Istim uređajem obaviti i drugu kultivaciju kada je kukuruz 30-40 cm visok. Brzina rada sa kultivatorom mora biti prilagođena uzrastu biljke. Postoji i mogućnost fizikalne zaštite visokom temperaturom (plamen, para) što je vrlo skupo, a koristi se kada su biljke visine 40-60 cm.

Podsijavanje kukuruza

Cilj podsijavanja je zaštita od erozije tla, poboljšavanje tla i smanjenje gubitka dušika. Pretpostavke su da sklop ne smije biti pregust, da biljke imaju dovoljno svjetla, tlo mora ostati fino za sjetvu, te da ima manje korova.

Za podsjetvu koriste se sljedeće biljke:

  • Smiljkita roškasta-20-25 kg/ha
  • Bijela djetlina-10-15 kg/ha, u laganim tlima pomiješati s travom (ljulj) radi sprječavanja gubitaka dušika,
  • Crvena djetelina u kombinaciji s engleskim ili talijanskim ljuljem, u omjeru 1:1 u količini 30-35 kg/ha. Podsijati nakon kultivacije (sitnjenja tla), te ako je moguće povaljati (samo na lakšim tlima).

Zaštita

U uzgoju kukuruza nema puno problema što se tiče zaštite. Moguć je napad žičnjaka (Agriotes sp.) koji se javljaju u teškim i vlažnim tlima i jedu korijenje mladih biljaka i na taj način unište biljku. No tlo zaraženo žičnjacima ne sije se kukuruzom najmanje dvije godine, a preporuča se sijanje podkulture. Više puta treba tlo preorati, ali paziti da se ne uništi struktura tla (ne orati preduboko), čime se smanuje broj žičnjaka. Za insekte, pri sjetvi za 1 ha uzme se šaka sjemena suncokreta i pomiješa sa sjemenom kukuruza. Suncokret svojom bojom privlači insekte.

Žetva

Pri žetvi ili berbi kukuruza postotak vlage uglavnom je viši od dozvoljenog, pa se kukuruz obavezno mora dosušivati, vlagu svesti na ispod 14% kako bi čuvanje bilo moguće. Kukuruz u klipu naknadno dosušivati može se u čardacima i dr.

Urodi kukuruza, suho zrno u eko poljoprivredi, kreću se od 5.000 do 6.000 kg/ha.

Foto: Bigstockphoto/Photography Firm


Tagovi

Kukurz Organska proizvodnja Sorte


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.