Što je važno za postizanje većih prinosa kukuruza?

Poljoprivrednici se ovih dana pripremaju za sjetvu kukuruza. Za postizanje najviših prinosa, važno je obaviti je u pravo vrijeme - ni prerano, ni prekasno. U polja sa sijačicom ne treba ići dok ne prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, jer je kukuruz kultura koja je osjetljiva na ovu pojavu. Odnosno, sa sjetvom ne bi trebali početi ako su temperature zemljišta ispod 10 stupnjeva, a temperature zraka 13 - 15 stupnjeva.

Koji sve radovi prethode sjetvi, koje sve izbore treba napraviti za najbolje prinose, pojasnila je u razgovoru za Agroklub, dr. Emina Sijahović, asistentica na predmetu Ishrana biljaka na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. 

Izvršiti finu obradu

O čemu bi ratari trebali povesti računa prije same sjetve? 

Kukuruz voli blago kisela ili neutralna zemljišta, plodna, duboka, propusna i rastresita, odnosno tla dobrog vodno - zračnog režima. Posebno treba voditi računa o vlazi u zemljištu. Nakon snijega i kiša koje smo imali posljednjih mjesec dana, treba voditi računa da je tlo tijekom sjetve dobro prosušeno, ali ne i isušeno, kako zbog mehanizacije, tako i zbog optimalnih uvjeta za klijanje. Prije same sjetve zemljište treba dobro pripremiti, izvršiti finu obradu, koja će omogućiti lakše nicanje sjemena, spriječiti ranu pojavu korova.

Gnojidba kukuruza ovisi o plodnosti tla, planiranom prinosu i uvjetima proizvodnje. Racionalna gnojidba temelji se na rezultatima analize tla, pa je to neki prvi korak koji se preporučuje prilikom podizanja bilo kakvog nasada ili sjetve bilo koje kulture. Na taj način se sprječava bespotrebna potrošnja mineralnih gnojiva, biljci se daje točno ono što joj je potrebno i koliko joj je potrebno i vodi se računa o zaštiti okoliša.

Preporuka struke: Oprezno s ranom sjetvom kukuruza

Gnojidba treba biti prilagođena uvjetima u tlu i uzgajanoj kulturi, ekonomski isplativa i ekološki prihvatljiva. Startna gnojidba izvodi se zajedno sa sjetvom tako da ulagači gnojiva postavljaju gnojivo 5-8 cm u stranu od sjemena i oko 3-5 cm ispod sjemena. Ta su hraniva u blizini tek razvijenog korijena i biljka ih odmah koristi za brži porast. Koriste se NPK s naglašenom fosfornom komponentom. 

Kako provesti gnojidbu i prihranu?

Za dobre prinose kukuruza potrebno je gnojidbom primijeniti 150 - 200 kg/ha dušika (N), 100 - 150  kg/ha fosfora (P2O5) i 120 -200 kg/ha kalija (K2O). Fosfor i kalij su slabo pokretni elementi u tlu i zato se najveći dio tih hraniva (2/3) primjenjuje prije osnovne obrade tla, jer se tako raspoređuju u zoni najvećeg rasprostiranja korijena kukuruza. Preostala količina fosfora i kalija dodaje se prije pripreme tla za sjetvu, ili istodobno sa sjetvom (startna gnojidba) u trake, nekoliko centimetara sa strane i ispod sjemena.

Kako uzgajati kukuruz u sušnoj godini?

Startnu gnojidbu preporučuje se provoditi na siromašnim tlima i na tlima s jakom fiksacijom fosfora (jako kisela i karbonatna tla) ukoliko ima dovoljno vlage u tlu. Za startnu gnojidbu dovoljno je primijeniti 100 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. Prilikom gnojidbe treba voditi računa da ona bude uravnotežena. Usjevi kukuruza gnojeni velikim količinama dušika, a istovremeno malim količinama kalija, jače su podložni napadu štetnika i biljnih bolesti. Kukuruz koji je optimalno gnojen kalijem bolje podnosi sušna razdoblja.

Već na početku rasta kukuruza, ali i tijekom čitave vegetacije potrebna je dobra raspoloživost i dovoljna opskrbljenost biljnim hranivima. Primjena dušičnih gnojiva je učinkovitija što je vremenski bliža fiziološkim potrebama kukuruza. Na težim tlima do 50 posto dušika dodaje se u jesen kod osnovne obrade, a na lakšim veći dio treba dodati predsjetveno i startno. Najpovoljnija dušična gnojiva za predsjetvenu i startnu gnojidbu te prihranu su ona koja sadrže amonijski i nitratni oblik, a za osnovnu gnojidbu UREA ili UAN.

Tijwkom hladnijih proljeća, u fazi razvoja kukuruza 4-5 listova, često se mogu uočiti nedostatci fosfora. Najprepoznatljiviji simptom ovog nedostatka je pojava ljubičaste boje na listovima kukuruza. Simptomi su jače izraženi na kiselim tlima i ako je prisutan suvišak vode u tlu. Najbolje rješenje za navedenu pojavu je kultivacija kukuruza kojom se prozračuje i prosušuje površinski sloj tla uz prihranu KAN-om. Nakon kultivacije i sušenja površinskog sloja nestaju simptomi deficita fosfora. Kod prihrane se dakle koriste dušična gnojiva, prvenstveno KAN ili AN. Prihrana se može obaviti u dva navrata: prva, u fazi porasta usjeva 3-5 listova, i druga, u fazi 7-9 listova. 

Sjeme položiti u vlažnu zonu

S obzirom na klimatske promjene, jesu li se optimalni rokovi sjetve pomjerili?

Optimalni rokovi sjetve kukuruza su otprilike od polovice pa do kraja travnja. Kada krenemo sa sjetvom bitno je sjeme položiti u vlažnu zonu tla pa tako dubina može biti 4-8 cm. Sjetvom na dubinu 4-5 cm štitimo sjeme od mraza, ptica te isušivanja površinskog sloja tla. Ako se obavi previše duboko (9-10 cm) zrno troši rezerve za klijanje te se smanjuje nicanje.

S obzirom na klimatske promjene, agronomi sve više pribjegavaju primjeni nekih biostimulatora, mikrobioloških preparata kojima se nastoji ojačati sjeme/biljka, odnosno putem njih umanjiti biljni stres (hladnoća, veća razina vlažnosti zemljišta, pojava pokorice i sl.). Također, ako su iznikle biljke pretrpjele stres izazvan vanjskim uvjetima (mraz, kišni periodi, herbicidni šok…) tretman takvog usjeva nekim od biostimulativnih sredstava registriranih za ovu namjenu može pomoći brzom oporavku iscrpljenih biljaka. Ovi preparati imaju stimulativni efekt na klijanje, razvoj korijena i brzinu početnog porasta.

Navodnjavanje kukuruza - centralni pivot, linear ili kap po kap?

Također, s obzirom na klimatske promjene, i potrebe kukuruza za vodom, za očekivati je da će se u budućnosti pribjegavati i navodnjavanju ove kulture.

Zatvaranje zimske brazde čuva vlagu

Koliko je vlažnost tla značajna na početku sjetve i na što utječe?

Vlažnost tla na početku uzgoja je vrlo važna zbog pravilnog i pravovremenog klijanja sjemena, što se kasnije naravno odražava na prinos i kvalitetu biljke kukuruza. Najveću potrebu za dovoljnom količinom vlage kukuruz ima u fazi prije cvjetanja i tijekom cvjetanja, odnosno tijekom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz).

Zatvaranjem zimske brazde, u rano proljeće, čuva se akumulirana vlaga prikupljena u tlu tijekom zime. Njen cilj je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije ili kasnije, tijekom ljetnih mjeseci.  

Termin za najbolji prinos

Koji su rizici rane sjetve kukuruza?

Sjetva kukuruza od sredine travnja pa najkasnije do 5. svibnja daje najbolje prinose, sve poslije smanjuje prinos. Ako se odlučimo na raniju sjetvu, preporučuje se plića sjetva, jer je tlo dovoljno vlažno, tada nam je temperatura ograničavajući faktor. Za kasniju sjetvu, sjeme kukuruza se polaže dublje, a tada nam je voda ograničavajući faktor.

Rizici rane sjetve kukuruza su: sporije klijanje, mogućnost štete od kasnog mraza, odgođeno nicanje, slabije biljke, otežana primjena sredstava za zaštitu biljaka, inhibirani rast korijena, smanjeni unos hranjivih sastojaka i mnogi drugi.

O čemu treba voditi računa kod izbora sjemena kukuruza i kako ga čuvati?

Odabir sjemena kukuruza ovisi o više faktora, između ostalog od prostora na kojem se planira uzgajati, namjene, željenog prinosa i kvalitete zrna i mnogih drugih. Kod kukuruza se uglavnom koriste hibridi. Izbor hibrida jedan je od najvažnijih faktora koji utječu na prinos i kvalitetu.

Hibridi se razlikuju po dužini vegetacij,e a svrstavaju se u vegetacijske grupe FAO 100 - FAO 1000, pri čemu FAO 100 ima vegetacijski period 90 dana, a svaka sljedeća grupa ima za deset dana dužu vegetaciju.

Nakon berbe, kukuruz se najčešće skladišti i treba paziti da se skladište samo zdravi, čisti i zreli klipovi. Vlaga skladištenog zrna ne bi trebala biti iznad 26 posto zbog mogućnosti pojave gljivičnih bolesti.