Pretraga tekstova
Ovaj korov stvara mnogo sitnih sjemenki koje niču u plitkom površinskom sloju tla, do dva centimetra dubine. Jedna biljka može da ih stvori i do 12 hiljada i one dugo zadržavaju klijavost.
Apera spica-venti poznatija još i kao slakoperka, obična slakoperka, obični stršac, pahovka, vrlo je rasprostranjen uskolisni korov koji još nazivamo kradljivicem prinosa žitarica.
Problem je što se primjeti kada je već prekasno, odnosno, neposredno prije žetve usjeva. Visoko izdignuta slakoperka strši iznad žita.
Najčešće se javlja u strninama, a razvija se tokom jeseni. I pored toga što je u tim ranim fazama veoma slična žitaricama prepoznaje se po tome što raste između redova usjeva. Drugi način prepoznavanja slakoperke je na osnovu jezička koji se nalazu u pazušcu biljke i kod nje je nazubljen i opnast.
Uglavnom niče tokom jeseni, ali može i u toku proljeća. Jednogodišnja je trava i može da naraste do 130 centimetra. Formira busen sa više uspravnih stabala na kojima se nalaze dugi listovi. Korijen je žiličast. Slakoperka razvija metličastu cvast koja je duga 25cm, a cvjetanje počinje u junu i završava se krajem avgusta. Zbog toga što se klasovi njišu na vjetru dobila je naziv spica-venti.
Ovaj korov stvara mnogo sitnih sjemenki koje niču u plitkom površinskom sloju zemljišta, do dva centimetra dubine. Jedna biljka može da stvori i do 12 hiljada, koje dugo zadržavaju klijavost i imaju veoma malu masu. U samo 0,1 grama nalazi se 1.000 komada. Ono dozrijeva prije žitarica i jako se osipa. Kako je veoma sitno, lako se raznosi vjetrom, vodom ili poljoprivrednim mašinama. Zbog toga ima sposobnost da se brzo prenamnoži.
Može klijati i nicati pri temperaturi od 4°C što joj daje prednost kod sjetve jarih žitarica. Niče i razvija se prije i brže od usjeva pa ih veoma brzo potiskuje. Izuzetno je intenzivan kompetitor. Za rast joj odgovaraju blago kisela zemljišta. Može da raste na neobrađenom tlu, ali i ono gdje su posijane biljke idealno je za ovu korovsku vrstu. Veoma je često prisutna u pšenici i ječmu.
Takođe ima veliki uticaj na visinu prinosa. Sa strninama se uspješno bori za prostor, hranjiva, vodu i svjetlost. Naučna istraživanja pokazala su da 24 biljke slakoperke na jedan metar kvadratni umanjuju prinos za osam odsto. U veoma zakorovljenim usjevima prinos može da se smanji i preko 50%.
I pored toga što je jak kompetitor i opasan korov u žitu, ona isto tako ukazuje i da zemljište pati od nedostatka kalcijuma, odnosno, da je kiselo. A može da bude i indikator prisustva nekih nematoda u tlu.
Tagovi
Korovi žitarica Uskolisni korov Slakoperka Metličasta cvast Kisela zemljišta Sitne sjemenke Prinosi žita Indikator nematoda
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.