Sjetva pšenice: Prije osnovne obavite zaštitnu obradu tla i čekajte 10. oktobar

Novo sjeme pšenice trebalo bi se naći na poljoprivrednim parcelama za dvije do tri nedjelje. Prije ulaska u samu sjetvu, ratari moraju dobro pripremiti zemljište za taj proces. Kada i na koji način bi trebalo obrađivati njive, objasnio je za naš portal stručnjak u ovoj oblasti, Profesor doktor Miroslav Malešević.

Sa pripremom tla za sjetvu treba još malo sačekati jer je, usljed nedostatka padavina i visokih temperatura, površinski sloj zemlje, uključujući i kompletan oranični dio, u velikoj mjeri isušen što već u samom startu smanjuje mogućnost kvalitetne obrade, smatra Malešević i dodaje da bi najbolje bilo sačekati kišu i to minimum 15 do 20 litara po kvadratnom metru.

Stručnjaci kažu - deklarisano sjeme pšenice najsigurniji izbor za sjetvu

"Dobro je što ima još vremena do početka sezone sjetve, te ima prostora da se sačekaju prve padavine. Savjet struke je da se, na parcelama na kojima su bili suncokret i soja, obavi zaštitna obrada zemlje nekom teškom tanjiračom ili drugim orezivačkim oruđem razbiti gornji, oranični dio kako bi se kasnije, kada bude bilo vlage, mogla kvalitetno obaviti osnovna obrada", ukazuje profesor.

Đubrenje sa punom dozom fosfora i kalija

Zaštitna obrada, objašnjava, podrazumijeva osnovno đubrenje koje bi, za dobar budući razvoj pšenice, trebalo obavezno sadržati punu dozu fosfora, kao i kalija. 

"Osnovno đubrenje treba prethoditi obradi i pripremi tla. Ima veoma važan zadatak obezbjediti strna žita dovoljnim količinama fosfora i kalija i sa otprilike 50 odsto azota. To je momenat koji proizvođači možda nedovoljno cijene, međutim to je najvažnija tačka koju treba uraditi prije predsjetvene pripreme."

Usitniti površinski sloj

Nakon toga slijedi osnovna obrada koja ne mora obavezno biti duboka. Može se obaviti alternativnim sistemima obrade, ali dovoljno da usitni površinski sloj i da se korijen pšenice nesmetano može razvijati poslije sjetve.

Strnjiku ne paliti, već je zaoravati

"Oranje se ne mora po svaku cijenu obaviti. Preporučljivo je tamo gdje ima dosta žetvenih ostataka, a to je posebno slučaj na njivama na kojima je bio kukuruz kao predusjev. To može predstavljati veliki problem koji smo i imali prošle godine kada su poljoprivrednici masovno palili žetvene ostatke umjesto da ih uklone na drugi način", ukazuje sagovornik Agrokluba.

Koji su dobri predusjevi pšenici?

Najbolje prije pšenice sijati, prema njegovom mišljenju, usjeve koji rano napuštaju zemljište i to suncokret i soju, ali i pojedine povrtarske vrste poput krompira, pasulja.

"Soja i suncokret imaju manje žetvenih ostataka, lakša je obrada, a posebno soja ostavlja dosta azota koji će pšenica moći koristiti u toku vegetacije."

Problem produženi sjetveni rokovi

Topli dani sa temperaturama netipičnim za ovo doba godine nisu pogodovali sjetvi pa je bilo potrebno sačekati padavine u dovoljnoj količini.

"Mislim da nema smisla sijati u potpuno suhu zemlju. Ja bih preporučio da se što bolje i što više površina pripremi za sjetvu, sačekati 10. oktobar i onda započeti sjetvu. Posebno apelujem da se ona, nakon započinjanja, završi u što kraćem roku", navodi Malešević.

U proizvodnji pšenice veliki problem, prema njegovom mišljenju, predstavljaju produženi rokovi sjetve.

"Skoro svake godine sije se mjesec i po do dva i to utiče na dalji razvoj biljaka i na neujednačeni porast. Takođe, suviše rana sjetva nije dobra zato što ni tada pšenica ne niče ujednačeno već mjestimično, prave se prazna mjesta na kojima se kasnije pojavljuju razne štetočine ili korov", objašnjava ovaj stručnjak dodajući da sa sijanjem treba završiti do polovine novembra.

Sjeme sa tavana stvoriće mnoge probleme

Podsjeća da treba koristiti isključivo deklarisano sjeme. Klijavost i energija onoga sa tavana nije ispitana, a kako proizvođači u sjetvi nerjetko koriste veće količine od potrebnih, kao posljedica se može javiti mnogo gušći sklop biljaka.

"U tom slučaju nastaju problemi oko polijeganja. Hoće li ili neće polijeći, da li treba upotrijebiti neko zaštitno sredstvo. Time se samo povećava rizik proizvodnje, a ne uštedi se veliki novac. Poljoprivrednici trebaju dobro razmisliti prije nego što se opredjele za sortu ili za sjeme, da li će sijati svoje ili ono deklarisano", zaključuje naš sagovornik.