• Žitarice i uljarice
  • 05.09.2019. 08:00

Rusija izvozi za polovinu manje kukuruza nego prošle godine

Prema preliminarnim informacijama, Rusija je izvezla 2,6 miliona tona kukuruza u septembru/julu 2018/19. To je manje za 54% u odnosu na isti period u 2017/18. vegetacijskoj godini, što je najmanji obujam izvoza još od 2013/14. godine.

Foto: Depositphoto/smereka
  • 186
  • 12
  • 0

U Rusiji se očekivala još jedna žetva pokrovnih usjeva u godini 2019/20. Razlozi za optimizam postojali su zbog povećanja zasijanih površina i gotovo idealnog prezimljavanja usjeva. Međutim, rekordne projekcije usjeva nisu se ostvarile.

Prognozirano smanjenje padavina ostvarilo se u letnjem periodu. Iako je zasejana površina žitarica porasla na desetogodišnji maksimum, odnosno, za 0,8 hektara ili za tri odsto u odnosu na 2018. godinu, na ovogodišnji prinos uticale su nepovoljne vremenske prilike i u najboljem slučaju, mogao bi se zadržati nivo iz 2018. godine.

Sve u svemu, prognoze proizvodnje pšenice za 2019. godinu pale su na gotovo deset miliona tona od 1. jula do 15. augusta. Iako se očekuje da će proizvodnja pšenice u Rusiji ipak biti veća nego prošlogodišnja, isporuke za izvoz smanjiće se najmanje za osam do deset odsto, izvještava UkrAgroConsult.

Prognoziran je i porast od šest odsto ukupne površine žitarica i mahunarki u odnosu na prošlu godinu, ali niži je za 10% u odnosu na rekord iz 2017. godine. Istovremeno, stručnjaci procjenjuju niži izvozni potencijal Rusije nego u 2018./19. godini jer su zalihe na petogodišnjem nivou.

Izvoz kukuruza na ključna tržišta smanjen

Prema preliminarnim informacijama, Rusija je izvezla 2,6 miliona tona kukuruza u septembru/julu 2018/19. To je manje za 54% u odnosu na isti period u 2017/18. vegetacijskoj godini, što je najmanji obujam izvoza još od 2013/14. godine, prenosi Black Sea Grain. Rast izvoza zabilježen je u Kini (+115%), Iranu (46%) i Japanu (+29%). Izvoz na većini ključnih tržišta je smanjen: Južna Koreja (-98%), Turska (-87%), EU (-51%).

Ukrajinska žetva žitarica iznosi 39,4 miliona tona

Ukrajinski poljoprivrednici požnjeli su žita i mahunarki sa površine od 10 miliona hektara i izvršali 39,4 miliona tona zrna, navodi press služba Ministarstva agrarne politike i hrane Ukrajine. Konkretno, ukrajinski poljoprivrednici požnjeli su 39,2 miliona tona ranog žita i mahunarki sa površine od 9,96 miliona hektara ili 99,9% od planirane površine, zatim 13.000 tona heljde sa površine od 10.000 hektara ili 15% od prognozirane i 74.000 tona prosa sa površine od 40.000 hektara ili 44% od planirane. Pored toga, požnjeveno je 492.000 tona suncokreta sa površine 281.000 hektara ili 5% od ciljane i 96.000 tona soje sa površine 43.000 hektara, što je tri odsto od prognoziranih površina. Žitarice su najviše otkupljivane u Odeskoj oblasti, tačnije 3,1 miliona tona, u Zaporiziji 3,1 miliona, zatim u Dnjepropetrovskoj oblasti 2,7 miliona tona i u Mikolajevskoj oblasti 2,6 miliona tona.

Egipat objavio tender za kupovinu biljnog ulja

Prema riječima sudionika na tržištu, egipatski državni kupac GASC objavio je tender za kupovinu 10.000 tona suncokretovog ulja i 30.000 tona sojinog ulja za američke dolare, kao i 5.000 tona i 10.000 tona ove robe za egipatske funte, prenosi UkrAgroConsult. Biljna ulja trebaju se isporučiti od 10. do 25. oktobra 2019. i 25. oktobra 2019.-11. novembra 2019. godine. Rok za podnošenje ponuda na tenderu je 5. septembar 2019. godine. Podsjećanja radi, Egipat je kupio 12.000 tona za proizvodnju suncokretovog ulja na prethodnom tenderu održanom 22. augusta 2019.

Obavezan uvoz suncokreta u Turskoj

U posljednje tri godine u Turskoj je porasla potrošnja mljevenog suncokreta, uslijed povećanja proizvodnje i uvoza sirovina. U sezoni 2018/19. svi ovi pokazatelji dostigli su vrhunac, prenosi UkrAgroConsult. U cilju zaštite lokalnih proizvođača suncokretovog sjemena, Turska aktivno primjenjuje državne propise, privremenim uvođenjem uvoznih carina na uvoz sirovina. Ovo pitanje postaje posebno relevantno u prvoj polovini godine, kada ponuda suncokreta na domaćem tržištu raste, padaju cijene roba lokalnih proizvoda i poljoprivrednici postaju nekonkurentni.

U protekle tri sezone struktura uvoza suncokretovog sjemena promijenila se. Primjećuje se diverzifikacija uzrokovana povećanjem ponude iz crnomorskih zemalja. Moldavija je i dalje ključni dobavljač sjemena suncokreta. Rumunija i Rusija imaju značajan udio u 2018/19. godini. Udio Ukrajine ostao je neznatan i varirao u rasponu od jedan do četiri odsto.

Turska vlada odlučila je podići carine za uvoz sjemena suncokreta sa 20% na 27% do 01. februara 2020. Dakle, povećane carine bit će na snazi tokom prve polovine sezone 2019/20. Prethodno je carina povećana sa 13% na 20% do 31. januara 2020. S obzirom na smanjenje usjeva, domaća potražnja će zahtijevati pojačan uvoz, koji će ostati na nivou prethodne sezone i čak će neznatno porasti.

Ukrajina - izvoz uljane repice u julu bio je pet puta manji nego prošle godine

Izvoz uljane repice u julu 2019. godine dostigao je drugi maksimum za ovaj mjesec - tri hiljade tona, ali u ovoj sezoni bio je više od pet puta ispod prošlogodišnjeg maksimuma. Istovremeno, proizvodnja ovog ulja smanjena je samo za 19%, prenosi UkrAgroConsult. Tržište je sada fokusirano na izvoz sirovina jer na snagu stupa zakonodavna uredba u januaru 2020. godine kojom samo proizvođači imaju prava na povrat PDV-a na izvoz uljarica. EU je i dalje glavni uvoznik sa tržišnim učešćem od 97%. Kina je takođe značajno smanjila uvoz.

Proizvodnja suncokretovog i sojinog ulja ostaje i dalje na rekordnom nivou, izvještava UkrAgroConsult. Proizvodnja suncokretovog ulja porasla je za 13 odsto u odnosu na godinu dana ranije, a proizvodnja soje i uljane repice bila je veća za 36,7%, odnosno 54,7% na godišnjem nivou. Proizvodnja mljevene uljane repice u aprilu 2018/19 dostigla je svoj tromjesečni maksimum.


Izvori

Black Sea Grain


Tagovi

Proizvodnja pšenice Izvoz kukuruza Izvozni potencijal Rane žitarice Uvozne carine Izvoz sirovina


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zdrava prehrana postaje sve popularnija, a očuvanje prirode neminovno. Proizvodi s eko oznakom imaju dodanu vrijednost i sve su više traženi i u BiH. Ipak, da bi netko imao priznat eko proizvod, mora ishoditi certifikat. Osim administarativ... Više [+]