Ratari, mlinari i farmeri istu muku muče – stoka ne razumije da je poskupilo

Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta. Jesenas je pšenicom zasijano oko 18.000 hektara. Koliko će uroda biti, niko ne može procijeniti jer je, kažu ratari ovog kraja - poljoprivreda fabrika pod otvorenim nebom i nikad se ne zna.

Ozimi usjevi su bili u prilično lošem stanju, jer su iz zime izašli nepripremljeni zbog skoka cijena repromaterijala. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, Savo Bakajlić, kaže da nakon jučerašnjeg poskupljenja đubriva, ratari ne znaju šta ih čeka u vrijeme žetve.

"Gledajući okom po poljima i njivama, poprilično je tanka. Trebalo bi je prihraniti, a đubrivo KAN je već izašlo na 200 KM, to će biti još jedan razlog da ljudi neće moći prihraniti usjeve koliko treba. To je 30 kg po dunumu", pojasnio je.

Na svom imanju je zasijao 20 hektara pod pšenicom i kaže kako ne zna ni sam koliko će ga koštati prihrana, te kako sve izmoći s finansijske strane.

"Mi nju moramo sijati i zbog plodoreda, a u suštini svi kukaju zbog vrtoglavih cijena. Ova sjetva je najskuplja u historiji, sitni proizvođači će to lakše prebroditi. Mi moramo uložiti, zadužiti se i čekati šta će biti", dodaje naš sagovornik.

Mlinari rade punom parom

Mađarska, druga zemlja po količini uvoza žitarica u BiH, je od petka zabranila izvoz. Isto je najavila i Srbija, odakle se najviše pšenice uvozi u BiH. Međutim, Čedan Pavlović, direktor mlinsko-prerađivačkog preduzeća "Mlin Pavlović", kaže kako nema mjesta za paniku iako je vrtoglavo porasla potražnja za brašnom.

"Proizvodimo za 300 posto više brašna nego ranije, jer je tolika potražnja. Mi uvozimo godišnje 25.000 tona pšenice. Dnevno sameljemo 70 tona. Od pretprošle sedmice smo povećali uvoz, umjesto četiri, dnevno uvozimo 15 kamiona da nam ne bi nestalo", kaže Pavlović za Agroklub.

Dodaje kako ga ne brine situacija na tržištu jer i ako Srbija zabrani izvoz "neće nas ostaviti gladnim ovdje u Bosni".

"Imamo informaciju da će Srbija u narednih dan dva zabraniti izvoz, ali je predsjednik Aleksandar Vučić rekao kako ima dovoljno i za Bosnu, Crnu Goru i Sjeverne Makedoniju, znači da će zabraniti izvoz u Evropu", dodaje.

Šta ako Srbija zabrani izvoz, kao Mađarska?

Kvalitet usjeva je, ističe, teško ocijeniti budući da je sve pod snijegom, "pšenica je trava dok se god ne ovrše". S obzirom na cijenu đubriva, smatra da će rod biti slabiji i kvalitetom i kvantitetom.

"Mi smo prije 15 dana već radili prihranu, 102 hektara smo zasijali, a za prihranu smo uložili 70.000 KM", kaže Pavlović, dodavši kako će biti zadovoljan ukoliko, s obzirom na uloženo, izađe na nulu, samo da ne ode u minus.

Farmeri računaju na skuplje meso

Farmeri nemaju velikog izbora kada je riječ o prihrani. Agrotehničke mjere moraju provesti u potpunosti, jer računaju na urod, potvrđuje Ranko Sarajlić, vlasnik farme "Zeleni gaj" iz Laminaca kod Bosanske Gradiške. Kaže, njegovih 300 junadi i 1.600 tovnih svinja i prasadi, ne pitaju je li skupa hrana. Polja su dodaje ponegdje ogoljena u Lijevču, ali se ne radi o značajnim površinama.

"Pšenica se jako dobro drži, ako se primijene sve agrotehničke mjere, neće tu biti maksimalnih prinosa jer u jesenjoj sjetvi đubrivo bilo smanjeno, ali mogu se očekivati solidni prinosi", kaže on.

Poskupljenja teško pogodila stočare - rast će i cijene mesa

Na njegovom imanju jesenas je zasijano 100 hektara pšenice, za prihranu je izdvojio 50.000 maraka. Hoće li se vratiti uloženo - izgledi su pola-pola. Nema garancije kolika će biti otkupna cijena žitarica, nakon žetve.

"Mi se bavimo stočarskom proizvodnjom i moramo imati hranu za životinje, očekujemo nagli rast cijena mesa svinja i junadi i nadamo se da to nekako pokrijemo jer mi ne možemo bez žitarica", kaže Sarajlić te dodaje da je dosadašnji urod s polja bio 600 do 700 tona pšenice.