Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prihrana
  • 15.02.2022. 16:00

Prva prihrana pšenice i uljane repice - koja gnojiva koristiti?

Čim se dnevna temperatura zraka ustali na iznad 5℃ potrebno je, bez odugovlačenja, krenuti s prvom prihranom kako se ne bi propustio optimalan rok za njeno obavljanje, savjetuju iz Petrokemije

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 128
  • 14
  • 0

Prihrana je neizostavna agrotehnička mjera kojom se biljci stavljaju na raspolaganje biogeni elementi čija je uloga osigurati nesmetan rast i razvoj kao preduvjet za ostvarenje visokih prinosa odlične kvalitete.

Čim se dnevna temperatura zraka ustali na iznad 5℃ potrebno je, bez odugovlačenja, krenuti s prvom prihranom kako se ne bi propustio optimalan rok za njeno obavljanje.

"Preskočena prva prihrana ili njeno kašnjenje uzrokovat će gladovanje usjeva i u startu smanjiti šansu za ostvarenje željenog i očekivanog uroda", upozoravaju iz kompanije Petrokemija.

Oprezno s azotom

Kako kažu, ona treba biti dobro isplanirana i provedena azotnim gnojivima. Kolika je stvarna količina ovog elementa potrebna za prvu prihranu konkretnog usjeva može se izračunati na osnovu poznavanja ukupne potrebe pšenice i uljane repice za azotom, utvrđene gustoće sklopa i podatka o zalihi azota u tlu (Nmin analiza).

Primjeni li se prevelika količina može doći do bujnijeg rasta nadzemne mase u odnosu na razvoj korijenovog sistema, koji će zbog toga imati slabiju moć usvajanja hraniva. Isto tako se biljke plitko ukorjenjuju zbog čega će im sposobnost podnošenja stresnih uvjeta izazvanih dužim sušnim periodima u kasnijim fazama razvoja biti znatno smanjena, upozoravaju iz ove firme.

Oprezno s dušikom - ni previše ni premalo (Foto: Martina Popić)

Kako kažu, plitko ukorijenjena uljana repica sklona je polijeganju, a jako bujna nadzemna masa podložnija je napadu bolesti i štetnika. "Ako se pak primjeni nedovoljna količina azota na početku vegetacije ne stimulira se regeneriranje korijena i lisne mase, te usjevi zaostaju u rastu i razvoju što rezultira smanjenom količinom i kvalitetom uroda", napomenuli su iz Petrokemije.

Koja gnojiva koristiti?

Najbolji izbor za prvu prihranu su formulacije mineralnih gnojiva koje sadrže amonijsko-nitratni oblik azota.

Takav oblik biljke su u stanju brzo usvojiti i ugraditi u životno važne spojeve, a ako i dođe do nepovoljnih temperaturnih oscilacija zbog čega se usporava metabolizam biljke, nitratni azot se skladišti u biljci bez neželjenih posljedica.

Iz Petrokemije tvrde da amonijski pak ima sposobnost vezanja na koloidne čestice tla što ga čini postojanijim u tlu i duže biljci na raspolaganju. "Zadovoljavajuća količina azota koju treba usjevima osigurati u prvoj prihrani je 40-60 kg/ha jer biljke u ovoj fazi razvoja nemaju dovoljno razvijen korijen za usvajanje većih količina hraniva", savjetuju.

Usjevi pšenice i uljane repice posijani u optimalnim rokovima sjetve uz primjenu svih potrebnih agrotehničkih mjera trenutno su u dobroj kondiciji, a da tako i ostane treba ih prihraniti s mineralnim gnojivom KAN-om ili ASN-om.

Prvom prihranom osigurati 40-60 kg/ha dušika (Foto: Depositphotos/fotokostic)

Naime, KAN je mineralno gnojivo koje uz azot sadrži još kalcij i magnezij, sekundarna hraniva vrlo važna za nesmetan rast i razvoj. Azot i magnezij su značajni elementi za nesmetano odvijanje fotosinteze, a povećanjem intenziteta fotosinteze povećava se i prinos. Pozitivna svojstva KAN-a će naročito doći do izražaja na tlima kisele reakcije.

ASN je mineralno gnojivo, koje sadrži dva vrlo važne građevne elemente, a to su azot i sumpor. Sumpor pospješuje iskorištenje primijenjenog azota, a osim toga sudjeluje u izgradnji proteina, aminokiselina, enzima, vitamina biotina i tiamina, te povećava sadržaj ulja. "Primjeni li se ASN na tlima alkalne reakcije i u sušnim uvjetima njegov učinak će biti maksimalan", ističu iz Petrokemije.

Kako kažu, bez obzira koju od ove dvije formulacije odabrali za prvu prihranu nećete pogriješiti. Okvirna količina, koja u ovoj fazi razvoja pšenice i uljane repice može zadovoljiti njihove potrebe za azotom je 150 do 250 kg/ha ASN-a ili KAN-a, zaključili su.


Tagovi

Prihrana pšenice Prihrana uljane repice Petrokemija Gnojiva Dušik


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.