Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ugljična poljoprivreda
  • 02.04.2021. 15:15

Proizvodnja ugljika - njegove jedinice novi su novci koje treba ugraditi u ZPP?

"Proizvodnju" ugljika predlažu i kreatori politike, nevladine udruge za zaštitu okoliša, zemljoposjednici, ali i sami poljoprivrednici jer će generirati dodatni prihod na farmi

Foto: Renata Prusina
  • 116
  • 122
  • 0

Carbon farming, što bi u doslovnom prijevodu bila "ugljična poljoprivreda" a po nekima i uzgoj ugljika, tema je nedavno održanog on-line okruglog stola u organizaciji Foruma za budućnost poljoprivrede (Forum for the Future od Agriculture FFA), Europskog udruženja zemljoposjednika (ELO) i Indigo organizacije za održivu poljoprivrednu proizvodnju.

Sudeći prema broju prijavljenih sudionika kojih se registriralo oko 650, od ove se teme očekuje jako puno jer se ugljična poljoprivreda čini kao jedan od najperspektivnijih instrumenata koji bi mogao biti novi "zeleni" poslovni model za povezivanje ostvarivanja ciljeva klime i biološke raznolikosti s poljoprivrednom praksom u win-win dobitnu kombinaciju. Pri tome je u prvi plan, u centar diskusije, ponovno stavljeno tlo.

Je li ugljična poljoprivreda mit ili stvarnost pokušali su tijekom ovog webinara odgovoriti stručnjaci iz područja poljoprivredne politike, klime, poljoprivrede i razvoja tržišta Nicola Di Virgilio (DG AGRI Europske komisije), Georg Goeres (Indigo Agriculture Europe), Béla Jankovich (Imanje Jankovich Birtok), Marc Rosiers (MR F&A Consult), Valentina Sechi (Sveučilište Van Hall Larenstein), Rolf Sommer (Svjetski fond za prirodu WWF) te Jelmer van de Mortel (Rabobank).

Europa će podupirati proizvodnju ugljika? 

Između ostaloga, Georg Goeres, voditelj Indigo Ag Europe, je naglasio da uvođenjem dobrih praksi i sekvestracijom tj. pohranom atmosferskog ugljika u tlo poljoprivrednici mogu reducirati CO2 istodobno unaprjeđujući tlo, što će doprinijeti širim agronomskim, okolišnim i klimatskim benefitima, i pri tome biti plaćeni! Naime, puštanje u opticaj, odnosno prodaja ugljičnih jedinica zainteresiranim kupcima, generirat će dodatni prihod farmama.

Nicola Di Virgilio, stručnjak iz DG AGRI, Europske komisije je najavio definiranje EU smjernica za ugljičnu poljoprivredu te istaknuo kako je važnost novog regulatornog okvira izuzetno velika, budući da su "jedinice ugljika" zapravo novi novci koje treba ugraditi u ZPP.

Predstavljajući viziju EK o ugljičnoj poljoprivredi i njenom mjestu u ostvarivanju ciljeva klime i bioraznolikosti podsjetio je na europsko opredjeljenje za klimatskom odnosno ugljičnom neutralnošću do 2050. godine, što podrazumijeva držanje promjena temperature ispod 1,5 stupnja. Kako bi se ovaj cilj postigao, plan je srezati emisiju stakleničkih plinova u odnosu na 1990. do 2030. s prvobitnih 40 na 55 posto, pa je zato na koncu i ugljična poljoprivreda spomenuta u nekoliko zelenih strategija  – od polja do stola, strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, šumarskoj, strategiji bioraznolikosti, metan strategiji i dr.

Tlo može biti veliko skladište atmosferskog ugljika

Ovih se dana očekuje i objava studije "Analitička podrška operacionalizacije EU inicijative ugljične poljoprivrede“ koja bi trebala dati operativne smjernice kako povećati organski ugljik u mineralnim tlima europskih obradivih površina, kako zaštititi tla već bogata ugljikom, povećati bioraznolikost, elemente krajobraza, agrošumarstvo, tresetišta i dr.

Ostaje i nekoliko otvorenih pitanja među kojima "dizajn" upravljanja, monitoringa i izvještavanja te mehanizama nagrađivanja, u čemu je naravno, uloga ZPP-a neizostavna.

"Da bi pokrenuli ugljičnu poljoprivredu u stvarnost, trebaju nam snažna pravila, regulatorni okvir certificiranja za njegovo uklanjanje u poljoprivredi i agrošumarstvu kao prvi korak u omogućavanju plaćanja“, zaključio je Di Virgilio i najavio kako će do kraja 2022. imati neka rješenja koja će predložiti Europskoj komisiji.

Regenerativna poljoprivreda

Do kuda je u praktičnom smislu dogurala Europa u svom je izlaganju, oslikao je Béla Jankovich de Jeszenice, suvlasnik i upravitelj održivog imanja Jankovich Birtok u Mađarskoj, za kojega je ugljična poljoprivreda kamen temeljac za višu razinu ove proizvodnje odnosno primjenu regenerativne poljoprivrede na mineralnim tlima, i to u velikim razmjerima i s dugoročnom perspektivom.

Naime, na ovoj se održivoj obiteljskoj farmi već četvrt stoljeća njeguje mješovita proizvodnja - uzgoj ratarskih i voćarskih kultura, uz stočarstvo i šumarstvo u kombinaciji s drugim aktivnostima kao što je primjerice lovstvo.

"U srcu svega je regenerativna poljoprivreda za poboljšanje tla, jer ga želimo ostaviti u boljem stanju za naredne generacije“, kaže Bela.

To konkretno znači da su u praksi usvojili ekstenzivni plodored pa tako uz pšenicu, uljanu repicu, kukuruz i suncokret, sada na 25 posto površina raste lucerna te razni pokrovni usjevi kao što su rotkvica, facelija, crvena djetelina i dr. Nadalje, primjenjuju konzervirajuću obradu tla bez oranja, mješovite travno-cvjetne trake za podršku insektima (na oko pet posto površina), integriranu ispašu stoke (hereford pasmine), ograničenu uporabu gnojiva i pesticida (preciznom poljoprivredom) te upravljanje vodom i prevenciju erozije uvođenjem trajnih pašnjaka.

"Prelazak" jedino moguć uz poticaje

Što ih je navelo da prijeđu na regenerativnu poljoprivredu? Ukratko - vizija i financije!

"Jer je realizacija dugoročne vizije očuvanja resursa za naraštaje koji dolaze i prelazak na dobre poljoprivredne prakse bio moguć jedino uz dodatno financiranje“, ističe Bela i pojašnjava kako je u mađarskoj riječ o AKG programu poljoprivrednih praksi upravljanja okolišem u drugom stupu poticaja iz kojeg se s oko 150 eura/ha pokriva najveći dio troškova spomenutih aktivnosti. Usporedbe radi, ovisno o kojim je pokrovnim usjevima, a time i dodatnim radovima riječ, za pokriće troškova održavanja mu treba 60-80 eura po hektaru.

U regenerativnim mjerama i plodored s lucernom

Nakon pet godina primjene ovim mjera poljoprivredne prakse ubilježili su, kaže, značajne uspjehe na svim razinama - popravili oštećeni poljoprivredni i hranidbeni sustav, poboljšali bioraznolikost na zdravim tlima, podigli otpornost na prirodne nepogode, a s vremenom će biti, uvjeren je, otporniji i financijski.

"Ne želim biti ovisan o poticajima, mislima da ni jedan farmer to ne želi, ali dok god je hrana ovako jeftina kako je danas, ovo je jedini pravi smjer“, komentirao je pojašnjavajući kako se s ovim mjerama može skladištiti dvije tone ugljika po hektaru što, uz trenutnu cijenu 20 eura po toni, znači 40 eura na hektar.

"To ne podmiruje čak ni djelić potrebnih troškova, a pri tome morate dokazati sposobnost skladištenja jer inače nećete dobiti isplatu“, ističe Bela koji među glavnim preprekama za usvajanje regenerativne proizvodnje i ugljične poljoprivrede vidi dokazivanje stvaranja vrijednosti odnosno "tko će reći ovaj sustav daje toliko i toliko novaca" te svladavanje kompleksnosti primjene ovih mjera. 

No, unatoč svemu, zaključuje kako regenerativna poljoprivreda mora postati matica – glavni smjer za postizanje europskih ciljeva klime i bioraznolikosti.

Tresetišta i agrošumarstvo - neka od rješenja

Izv. prof. dr. sc. Valentina Sechi s nizozemskog Sveučilišta Van Hall Larenstein te koordinator prekograničnog projekta sjeverozapadnih EU zemalja "Ugljik povezuje" predstavila je ovaj projekt koji se bavi održivim upravljanjem tresetišta, jednog od velikih bazena ugljika. Podcrtala je nesigurnosti oko tehničke izvedivosti obnavljanja tresetišta, te istaknula kako nedostatka zajedničkih regulativnih okvira, a time i dugoročne perspektive, ometa stvaranje ovog tržišta.

Jelmer van de Mortel, predstavnik Rabobank-a je pokazao kako je poljoprivredno šumarstvo još jedan vodeći segment za poboljšanje zdravlja tla i prinosa po hektaru, pri čemu je upozorio da troškovi certificiranja "za uklanjanje ugljika" mogu ometati male poljoprivrednike za pristup njegovu tržištu.

Upravo mali poljoprivrednici imaju ključnu ulogu u osiguravanju dovoljnih količina hrane za prehranu rastuće populacije. Na svijetu je 500 milijuna malih poljoprivrednika, o čijim proizvodima ovisi dvije milijarde ljudi. Čak 80 posto sve konzumirane hrane u Aziji i podsaharskoj Africi dolazi od malih proizvođača. U ovom kontekstu, oni bi mogli imati više prednosti pri prelasku na agrošumarstvo, jer bi uzgajanjem kombinacije drveća i usjeva, ili drveća i životinja, ili sve troje, pojasnio je Mortel, bili neovisni o jednom tipu proizvodnje odnosno otpornijim na klimatske promjene i šokove. Uz to, u agrošumarstvu poljoprivrednik može proizvoditi i alternativne usjeve i skladištiti ugljik. Prijelaz na agrošumarstvo će se ubrzati ako se malim poljoprivrednicima osigura pristup međunarodnom tržištu ugljika.

"Poboljšavanjem života malih proizvođača povećat ćemo i ukupnu poljoprivrednu proizvodnju“, zaključio je na kraju. 

Nije sve tako idealno

Da nije sve tako idealno kako zamišljamo upozorio je Rolf Sommer, direktor sektora poljoprivrede u njemačkom ogranku WWF-a koji je spustio "lopticu na zemlju" ističući kako ugljik nije Rješenje već je samo rješenje.

"Ne želim upropastiti zabavu, ali moramo smanjiti očekivanja. Pohrana ugljika mora biti ustvari usputna korist, a ne glavni cilj“, rekao je ističući kako organski ugljik u tlu ima puno prednosti među kojima je održavanje plodnosti, stabiliziranje tla i zaustavljanje degradacije. Baš zato prvo treba nagraditi, financirati poljoprivredne prakse, a ne tone ugljika koje dokazano pridonose njegovoj sekvestraciji a kao drugo, treba provoditi popratne monitoringe i znanstvene analize kako bi se u konačnici moglo procijeniti smanjenje emisije.

Bez odgovarajućeg "uokvirivanja" unutar Zajedničke poljoprivredne politike uzgoj ugljika mogao bi dovesti do neočekivanih odnosno ne dovesti do očekivanih rezultata, upozorio je Rolf Sommer.


Tagovi

Klimatske promjene Ugljična poljoprivreda Regeneracijska obrada tla Tresetište Agrošumarstvo


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.