Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dušična gnojiva
  • 04.10.2024. 18:00

Primjena azotnog gnojiva na moderne sorte soje dovedena u pitanje?

Jedna je studija pokazala da dodatna primjena azotnih gnojiva na usjevima soje često ne opravdava troškove i donosi tek ograničeno povećanje prinosa

Foto: Shutterstock/oticki
  • 82
  • 43
  • 0

Istraživači sa Univerziteta Illinois Urbana-Champaign objavili su nova saznanja koja dovode u pitanje korištenje azotnih gnojiva na modernim sortama soje s visokim prinosom, prenio je Fertilizer Daily.

Studija, objavljena u časopisu Crop, Forage & Turfgrass Management, pokazuje da njihova dodatna primjena često ne opravdava troškove i donosi tek ograničeno povećanje prinosa.

Kako objašnjavaju, soja prirodno egzistira s bakterijama u procesu fiksacije atmosferskog azota, što načelno zadovoljava njene potrebe. Međutim, s povećanim potencijalom prinosa novih sorti, pojedini su poljoprivredni stručnjaci pretpostavili da bi moglo biti potrebno dodatno gnojiti usjeve. 

"Stalna genetska poboljšanja svakako su povećala potencijal prinosa soje, što nas je potaknulo da ispitamo bi li dodatna primjena azota bila korisna," izjavio je profesor Univerziteta Illinois, Emerson Nafziger.

Terenski pokusi

Između 2014. i 2017. istraživački tim provodio je terenske pokuse širom Illinoisa kako bi procijenio učinke primjene azota u različitim fazama rasta ove ratarske kulture. Otkrili su da, iako se prinosi povećavaju korištenjem gnojiva u svim fazama, dobici su u konačnici marginalni i često neisplativi. 

"Trošak primjene azota dva do tri puta premašuje koristi od povećanja prinosa", objasnio je Nafziger koji je protiv praksi tipičnih za poljoprivredne operacije. Ipak, zabilježena je iznimka u ilovastom tlu u Chillicotheu, Illinois, gdje je jednokratna primjena azota pri sjetvi značajno povećala prinose u dvije od tri godine istraživanja. Kako kažu, do poboljšanja je došlo jer su struktura tla i sadržaj organske tvari bili manje pogodni za rani rast biljaka.

Uz to, u jednom je slučaju rana primjena azota ublažila simptome gljivičnog oboljenja, takozvanog sindroma iznenadnog odumiranja soje (engl. SDS – Soybean sudden death syndrome), iako se ne preporučuje kao pouzdana metoda za kontrolu ove bolesti.

Dodatno gnojenje nije potrebno

Zaključuju da, iako azot može potaknuti rani rast u određenim uvjetima, na većini farmi u Illinoisu prirodna sposobnost soje da ga fiksira, uz pomoć slobodnoživućih bakterija u tlu, osigurava njegove dovoljne količine za rast i razvoj.

"Za visoke prinose kukuruza azot je neophodan, ali soja ih može postići bez dodatnih troškova i negativnog utjecaja na okoliš zbog primjene azotnih gnojiva", naglašava.

Kako navode, istraživanje potvrđuje stav kako je tradicionalno oslanjanje na biološku sposobnost fiksacije azota kod soje i dalje uvelike opravdano.


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24%) i bjelančevina (35 – 50%) kako za ishranu ljudi tako i... Više [+]

Tagovi

Soja Sveučilište Illinois Pokusi Uzgoj soje Dušično gnojivo Gnojidba Dušik u soji Azotofiksacija Sjetva soje Trošak gnojidbe


Autor

Tin Junušić

Više [+]

Magistar novinarstva s iskustvom rada u domaćim i stranim medijima, ljubitelj prirode.