Počinje sjetva sudanske trave, značajne krmne biljke

Sudanska trava (Sorghum sudanense) jednogodišnji je, veoma značajan krmni usjev. Koristi se za ishranu stoke, u obliku zelene krme, silaže ili sijena. Porijeklom je iz Afrike, odnodno Sudana. Raste u visinu do dva metra, bokori se i ima dosta lisne mase. Može se sijati od aprila pa do jula mjeseca, kao glavni, naknadni ili postrni usjev.

Zahvaljujući jakom korjenovom sistemu, ova biljka dobro podnosi sušu i visoke temperature. Povoljno reaguje na navodnjavanje, ali ne podnosi niske temperature. Kako navode u PSSS Šabac, uspijeva i na slabije plodnim zemljištima. Ne podnosi teška, podvodna, kisela i pjeskovita tla. Daje dva otkosa krme, a pri povoljnim klimatskim uslovima i tri otkosa krme u toku vegetacije.

Proljeće je najkritičnije, što se tiče temperaturnih uslova

Sudanska trava je biljka toplih krajeva i ima velike zahtjeve prema toplini. Minimalna temperatura za klijanje sjemena je od 8 do 10 stepeni pa od toga i zavisi prvi rok sjetve. Obično se u zavisnosti od agroklimatskih uslova na našem području, sije nakon završetka sjetve kukuruza, u dva do tri roka, u razmaku od 15 do 20 dana.

Sije se na rastojanje 20 do 25 centimetara. Količina sjemena koja je potrebna za sjetvu je 35 do 40 kilograma po hektaru. Dubina sjetve je od tri do pet centimetara, u zavisnosti od osobina zemljišta. Nakon sjetve zasijanu površinu treba povaljati.

Iskorištavanje sudanske trave počinje ispašom u toku ljeta, kada biljka dostigne visinu od 30  do 40cm, za ishranu stoke. U zelenom stanju se kosi pred izbijanje prvih metlica, a za spremanje sjenaže kosi se kada biljka dostigne visinu od 60 do 70 cm. Za spremanje silaže, sudanska trava kosi se u fazi metličenja. Zbog brže regeneracije, ova krmna biljka kosi se na visini od osam do 10 cm.

U fazi kada se koristi za ishranu, obično sadrži oko 10 odsto proteina, 25 - 30 odsto celuloze i oko devet odsto mineralnih materija.

Otpornost na sušu posebno važna u postrnoj sjetvi

U toku vegetacionog perioda, daje od 40 do 60 tona po hektaru zelene mase ili do 15 t/ha suve materije. Otpornost na sušu kod ove biljke, u postrnoj sjetvi od presudnog je značaja, iako izuzetno povoljno reaguje i na navodnjavanje.

Sudanska trava može da se koristi i do polovine oktobra, nakon čega zemljište može da se obrađuje. Zbog velike mase korjenovog sistema, ovo zemljište, međutim, najčešće nije pogodno za sjetvu jesenjih ili tzv. sitnosjemenih proljetnih usjeva. 

Sudanska trava jako isušuje zemljište

Dobri predusjevi za sudansku travu su leguminoze, kao i usjevi gustog sklopa koji zemljište ostavljaju čisto od korova. To su najčešće strna žita i okopavine. Uz kvalitetno izvedeno zaoravanje biljnih ostataka, ovaj usjev može biti dobar predusjev za jare biljke. Za ozime usjeve, ova biljna vrsta nije najbolji predusjev, zbog jakog isušivanja zemljišta i intenzivnog iskorištavanja rezervi azota iz tla.

Sudanska trava je veliki potrošač hranjivih materija pa uslijed toga ima i veće zahtjeve za đubrenjem. Imajući u vidu plodnost i obezbjeđenost zemljišta hranivima, kao i planirani prinos, potrebne količine đubriva su oko 160 kilograma azota, 80 kilograma P2O5 (fosfora) i 60 K2O (kalijuma) po hektaru. Sav fosfor i kalijum, kao i trećinu azota, zaoravaju se u jesen, a preostala količina azota u proljeće, odnosno, prilikom predsjetvene pripreme zemljišta. Nakon prvog otkosa preporučuje se prihrana usjeva sa trećinom od ukupne količine predviđenog azota.