Pretraga tekstova
Na parcelama koje su navodnjavane, primjenjena sva agrotehnika, a zemljište boljeg kvaliteta rod je veći za 30 posto po hektaru.
U najvećoj bh. žitnici počela je berba kukuruza, a ovogodišnji rod je bolji nego lani. No, sudeći po okruženju, cijena će biti dosta niža.
Na parcelama koje su navodnjavane, primjenjena sva agrotehnika, a zemljište boljeg kvaliteta rod je veći za 30 posto po hektaru, pa će ratari ubrati više od 10 tona. Pod ovom žitaricom je u Semberiji 26.000 hektara, javlja Info Bijeljina.
Ratar iz Batkovića, Božidar Vasić, sijao je kukuruz ranije grupe zrenja, FAO 250 i 300, a prvi prinosi su od sedam do osam tona po hektaru. Očekivao je kaže više, ali je kvalitet dobar,
"Vlaga zrna je niska i zadovoljavajuća tako da nismo prinuđeni da ga sušimo pa nam to ne poskupljuje dodatno proizvodnju. Hibridi koji su zasijani u kasnijim rokovima sjetve i hibridi koji su duže vegetacije itekako su osjetili ovaj topao fenski vjetar koji je ne samo odozdo biljke osušio, već je počeo i s vrha da suši", rekao je Vasić za ovaj medij.
Ovršeno zrno sa njive, Stanislav Šović, vozi direktno u sušare koje je nabavio prije tri godine. Stanje na 35 hektara je šaroliko.
"Mnogo mi znače ove sušare jer mogu da sačuvam rod i čekam bolju cijenu. Niko još ne otkupljuje ovogodišnji kukuruz. Ako bude ovako jeftin kupiću još, pa ću nabaviti 100, 200 bikova i hraniti ih. Tako će mi se najprije isplatiti", rekao je ovaj domaćin.
Stevan Perković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Područne jedinice Bijeljina kaže da bi prinosi trebalo da budu veći od prošlogodišnjih.
"Od 600 do tonu, zavisno od vremena sjetve izbora hibrida i agrotehnike. Veći prinosi će sigurno biti na parcelama koje su navodnjavane. Obzirom na sve vremenske neprilike ratari mogu biti zadovoljni, ali imajući u vidu nisku cijenu kukuruza, opet ćemo imati skupu sjetvu, a jeftinu žetvu", kaže Perković.
Nezvanično se kalkuliše da bi cijena mogla da bude 25 feniga za kilogram, kao u Srbiji. Mlinari kažu da će cijena biti definisana u skladu sa tržišnom. Većina će otkupljivati manje količine nego prethodnih godina zbog smanjenog stočnog fonda.
Tagovi
Berba kukuruza Žetva Semberija Ratari Cijena kukuruza Božidar Vasić Stanislav Šović Stevan Perković
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.