Ječam su jesenas posijali na površini od jedan hektar, koliko i inače siju, a sve radi stočne hrane jer je u štali 30 grla.
Sunčan protekli vikend prošao je radno na mnogim poljima pod usjevima ječma. Žetva je počela, a poljoprivrednici su zadovoljni i prinosima i kvalitetom.
Jedan od njih je i Mustafa Gradaščević iz Bijeljine. O proizvodnji na imanju njegove porodice u Janji pisali smo lani. Ječam, pšenica, kukuruz, samo su neke od kultura koje uzgajaju.
Ječam su jesenas posijali na površini od jedan hektar, koliko i inače siju, a sve radi stočne hrane jer je u štali 30 grla.
"Prinos je ove godine malo iznad prosjeka, preko 6 tona po hektaru. To je rani ječam, a bit će i oni kasni, koji imaju još veći prinos. Kvalitet je odličan, ostavljamo sve za vlastite potrebe jer imamo tovne bikove i muzne krave", kaže nam Gradaščević dodavši da nije bilo šteta niti biljnih bolesti.
Žetva ječma je počela, a poljoprivrednici su zadovoljni i prinosima i kvalitetom. Jedan od njih je i Mustafa Gradaščević iz Bijeljine ? https://t.co/7mVEA3fVhi pic.twitter.com/NvmPxf9zz5
— AgroKlub.ba (@agroklubba) June 11, 2024
No, sve mjere su adekvatno primijenili i na vrijeme. Prije sjetve izvršili su gnojidbu sa NPK 15:15:15, u proljeće dvokratnu primjenu KAN-om i ureom, potom tretman protiv korova, insekata, bolesti lista, te fuzarioza. Svake godine, kaže naš sagovornik, isto tretiraju i ječam i pšenicu koja je zasijana na pet hektara.
"Pšenica super izgleda, klas, zdravstveno je odlično. Ne daj Bože samo nevremena, u dobroj kondiciji je od sjetve, nije bilo bolesti, ovo sada što se vidi rod bi mogao biti iznad prosjeka za moje domaćinstvo. Sigurno blizu osam tona po hektaru", navodi ovaj poljoprivrednik.
Ječam skladište na svom imanju, pšenicu odvoze u silose. Kukuruz su posijali na 12 dunuma za silažu i zrno. Sve će to njihovim govedima, u čiju ishranu ne dodaju koncentrate.
Potomci Zmaja od Bosne ne odlaze s njive: Kakvo more, berićet je u poljoprivredi
"Uz ovo što proizvodimo, dokupljujemo soju i suncokret , spravljamo smiješe i dajemo govedima, pored silaže i sijena. Ukupno je oko 30 grla, 20-tak su muška junad za tov, a ostalo su muzne krave i junice. Zanavljamo proizvodnju, ostavljamo sebi kvalitetnija grla", kaže Gradaščević čijim su snimcima vršidbe ponovo preplavljene društvene mreže.
Tagovi
Autorica