• Ekološki uzgoj pira
  • 10.10.2017. 17:00

Pir - žitarica otpornija od pšenice

Iz iskustva ekoloških proizvođača sjetva pravog pira obavlja se u optimalnim uvjetima, a to je od oktobra do početka novembra sa 180 – 220 kg/ha sjemena.

Foto: Bigstockphoto/bens
  • 2.315
  • 24
  • 0

Pir ima skromnije zahtjeve prema klimatskim i zemljišnim uvjetima kao i prema agrotehnici, otporan je prema štetočinama i bolestima te je stoga pogodan za ekološku proizvodnju. Ekološka proizvodnja strnih žitarica zasnovana je na korištenju plodoreda s većim učešćem leguminoza, žetvenih ostataka, zelenoj gnojidbi, korištenju mikrobioloških preparata, mehaničkoj kultivaciji i biološkoj kontroli bolesti, štetočina i korova.

Pir je ozima žitarica i agrotehnološke mjere su gotovo identične kao kod pšenice. Obzirom da je gentetski predak pšenice, izrazito je otporna na sve bolesti koje pogađaju pšenicu i ostale žitarice, a također je otporna na niske temperature. Sjeme je dobro zaštićeno od vanjskih zagađenja u tvrdoj ljusci, tako da se lako može ekološki uzgajati.

Dobra sirovina za prehrambenu industriju i hranidbu stoke

Pravi pir je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka poznatih čovjeku, dobra je sirovina za prehrambenu industriju i hranidbu stoke. Za razliku od obične pšenice, pravi pir spada u pljevičaste forme s lomljivim klasnim vretenom. Produkt vršidbe su klasići koji najčešće sadrže dva zrna čvrsto zatvorena u glumama, a manjim dijelom kao i kod obične pšenice tu je uključeno i potpuno ovršeno zrno.

Pir se može uzgajati na siromašnijim tlima i na većim nadmorskim visinama u odnosu na pšenicu. Ima višu stabljiku (oko 120 cm) u odnosu na pšenicu i lakše poliježe. Klasovi su dugački, bez osja.

Pir je gentetski predak pšenice, izrazito je otporan na sve bolesti koje pogađaju pšenicu i ostale žitarice, a također je otporan na niske temperature.

Razlog za uzgoj pira je sve veća potražnja za prehrambenim namirnicama proizvedenim tehnologijom koja vrijedi za održivu i ekološku poljoprivredu. Po sadržaju proteina, pir spada u sam vrh među žitaricama, jer sadrži od 12,5 do 19,5 % proteina u zrnu. Pir ima skromnije zahtjeve prema klimatskim i zemljišnim uvjetima u odnosu na pšenicu. Najbolje mu odgovaraju plodna, duboka i umjereno vlažna tla blago kisele reakcije. Međutim, kako se prilagođava lošijim uvjetima, može uspijevati i na lošijim tlima te na većim nadmorskim visinama. Otporniji je na niske temperature od većine sorata pšenice i ima brži proljetni porast od pšenice.

Najbolji predusjevi - mahunarke

Pravi pir se na istoj površini može ponovno uzgajati nakon tri do pet godina. Predusjevi mogu biti mahunarke koje obogaćuju tlo dušikom, uljana repica, suncokret, kukuruz, krumpir, šećerna repa i zob. Jednogodišnje mahunarke (soja, grašak, grah) su odlični predusjevi, jer dozrijevaju ranije i nakon žetve ostaje dovoljno vremena za obradu i pripremu zemljišta za sjetvu. Ukoliko je kukuruz predusjev piru, treba birati hibride kukuruza kraće vegetacije. I šećerna repa je dobar predusjev, ali se mora na vrijeme izvaditi radi pravovremene obrade tla i sjetve pira.

Tijekom vegetacije potrebno je 500-700 mm dobro raspoređenih oborina. Na nedostatak vlage pir je najosjetljiviji u fazi vlatanja i tijekom formiranja i nalijevanja zrna. Kritično razdoblje u odnosu na suvišnu vlagu je pred kraj vegetacije (maj-juni). Stres uzrokovan visokim ili niskim temperaturama tijekom cvatnje i nalijevanja zrna može uzrokovati pad prinosa.

Obrada tla

Obrada tla je ista kao i za ozimu pšenicu, a ovisi o predusjevu, tipu tla i količini žetvenih ostataka predusjeva. Osnovnu obradu ili oranje dovoljno je provesti na dubinu 20 - 25 cm, dva do tri tjedna prije sjetve. Dopunsku ili predsjetvenu obradu treba obaviti tako da površinski sjetveni sloj bude orašasto-mrvičaste strukture do dubine sjetve. Kvalitetna priprema tla za sjetvu omogućava kvalitetnu sjetvu, brže i ujednačenije nicanje. Dubina sjetve ovisi o tipu tla i o vremenu sjetve, a iznosi od 3-5 cm (na lakšim tlima dublje, a na težim pliće). Sjetva se obavlja sijaćicama za strne žitarice na najčešće međuredni razmak 12,5 cm. Pir pripada u pljevičaste žitarice, što znači da prilikom žetve zrno ne ispada iz pljevica.

Pir se može uzgajati na siromašnijim tlima i na većim nadmorskim visinama u odnosu na pšenicu.

Zbog stanjivanja tkiva članci klasnog vretena u fazi pune zriobe lako se lome i odvajaju. Zbog toga prilikom žetve dolazi do osipanja pa se žetva mora prilagoditi ovim specifičnostima. Žetva pira treba započeti kada vlaga zrna iznosi 12-13 %. U našim agroekološkim uvjetima žetva se obavlja sredinom i u drugoj polovici jula ovisno o roku sjetve, izabranoj sorti i vremenskim uvjetima.

Prosječni prinosi

Pir ima niže prinose zrna od pšenice. U različitim istraživanjima prinos neoljuštenog zrna kreće se u širokom rasponu od 3,1 do 6,9 t/ha. U prosječnoj godini u našim uvjetima ostvareni prinos neoljuštenog zrna pira je oko 5,0 t/ha.

Nakon žetve potrebno je oljuštiti zrna pira. Ljuštenjem se odvajaju pljevice zrna od sjemena. Ljuštenje se obavlja ljuštilicom za pir neposredno prije mljevenja. Time se osigurava dugotrajno čuvanje hranjivih tvari i zadržavanje svježine. Postupak ljuštenja pira je protočni. Ljuštilice su opremljene ventilatorom koji izvlači oljuštene pljevice. One se u daljnjem postupku odvajaju u zasebnom filterskom odvajaču.

Optimalni uvjeti za sjetvu od oktobra do početka novembra

Iz iskustva ekoloških proizvođača sjetva pravog pira obavlja se u optimalnim uvjetima, a to je od oktobra do početka novembra sa 180 - 220 kg/ha sjemena.

Kod sjetve bi bilo dobro koristiti i razne biopreparate (bakterije, mikroorganizme) kojima se povećava otpornost biljke na razne uzročnike bolesti i štetnike, bezopasni su za ljude i potpuno su ekološki, a sve navedeno pomaže u proizvodnji, a u proljeće se može obaviti folijarna prihrana i 2-3 prskanja ekološki prihvatljivim sredstvima. Važno je u vegetaciji nekoliko puta koristiti i štrigl (češljastu drljaču), jer se tako razbija pokorica, sitni se tlo, poravnava se površina i uništava korov. 3-4 t/ha je mogući prinos. Ostro - običan pir (Triticum spelta L.) i Badenkrone su sorte za ekološku proizvodnju.

U prosječnoj godini u našim uvjetima ostvareni prinos neoljuštenog zrna pira je oko 5,0 t/ha.

Sjeme sadrži u idealnom omjeru: bjelančevine, ugljikohidrate, masti, minerale, vitamine i celulozu. Jedina je žitarica koja može osigurati sve sastojke (osim vode) koji su potrebni čovjeku za život.

Pir - sve što čovjeku treba

Sadrži sve vitamine B grupe (osim B12), visoki udio selena koji sprječava kancerogene bolesti, te ima 7-8 puta više kalcija, fosfora i magnezija od ostalih žitarica. Mogu ga korisiti osobe koje su alergične na gluten. Integralni kruh od pira ima sladunjav, ukusan i jako ugodan okus, a mekan može ostati i po tjedan dana. Dugovjeka prapšenica je žitarica koja se i s manje glutena odnosno ljepka u odnosu na običnu pšenicu može koristiti u pekarskoj industriji. Primjerice kruh od pirovog brašna je manjeg volumena, taman, zbijen i mrvi se ali sve ovisi o upotrijebljenoj količini.

Pir potječe iz Azije gdje se uzgajao još 5.000 godina prije Krista. Proširio se u Europu, a tamo su ga osobito cijenili stari Grci i Rimljani. Naziva se još krupnik, dinkel ili spelta. Danas mu popularnost raste u cijelom svijetu jer je riječ o izvornoj žitarici koja nije industrijski promijenjena poput pšenice. Za razliku od pšenice, lakše je probavljiv i nutritivno bogatiji.

Iznimno probavljiv

Gluten u piru ima sasvim druga svojstva od pšeničnog glutena, i ne utječe negativno na zdravlje. Pir je žitarica slična pšenici, samo s malo većim zrnom, a iznimno je probavljiva. Klasovi su dugački, bez osja. Raste u ljusci i u noj je zatvorena, tako da je bolje zaštićena u odnosu na druge vrste pšenica i druge žitarice bez ljuske.

Mogu ga korisiti osobe koje su alergične na gluten.

Sadrži posebne ugljikohidrate koji imaju važnu ulogu u zgrušavanju krvi, ali i stimulaciji imunološkog sustava organizma. Za razliku od obične pšenice sadrži 10 - 12 više proteina. Koristi se u proizvodnji raznih vrsta peciva, tjestenina, kolača, itd. U novije vrijeme sve se sve više uzgaja i postala je vrlo cijenjena od strane raznih alergičara, oboljelih od dijabetesa, visokog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti itd.

Značajna je ljekovitost ove alternativne vrste pšenice. Hranjive tvari u piru ne opterećuju probavni sustav, organizam ih lako usvaja i brzo ulaze u krvotok.

Foto: Bigstockphoto/bens


Tagovi

Ekološki uzgoj pira Uzgoj pira Pir Dinkel Gluten Krupnik


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.