• Strna žita
  • 19.04.2019. 07:30

Pepelnica strnih žita: Vrijeme je za primjenu fungicida

Pepelnica strnih žita je raširena po cijelom svijetu. Najčešće se javlja u humidnim i semiaridnim krajevima.

Foto: WikimediaCommons/Agronom
  • 295
  • 67
  • 0

Simptomi napada ovog patogena javljaju se u svim fazama nakon nicanja biljaka kod pšenice, tritikala, raži, zobi i ječmu. Uzročnik ove bolesti je gljiva Blumeria graminis iz roda Blumeria.

U Bosni i Hercegovini, žitarice se tradicionalno uzgajaju već dugo vremena. Najveća tradicija je uzgoj pšenice, ječma i zobi. Zob se koristila za ishranu radnih konja ili u ljekovite svrhe te kao prostirka (slama). Ječam se koristio za ishranu stoke i također za prostirku, dok se pšenica koristila i koristi za ljudsku ishranu i za proizvodnju stočnog brašna. Kako su se koristila neselekcionisana sjemena, podlijegala su smanjenjem otpornosti na bolesti, budući da ove osobine kontroliše više gena sa slabijim, manje izraženim dejstvom. To je dovelo do masovne rasprostranjenosti ovih bolesti na području Bosne i Hercegovine, a posebno u Posavini, Semberiji i Bosanskoj krajini, gdje su i najveće koncentracije uzgoja strnih žitarica.

Općenito, pepelnica strnih žita je raširena po cijelom svijetu. Najčešće se javlja u humidnim i semiaridnim krajevima. Prof. Zemira Delalić je u sjeverozapadnom dijelu BiH zabilježila visoke intenzitete infekcije pšenice na sortama Zvijezda i Bosanka. Značajnije štete nastaju kada patogen inficira gornju trećinu lista, a posebno zastavičar list. Napadom patogena smanjuje se fotosinteza zbog destrukcije hlorofila. Time se smanjuje produkcija slame, kao i broj zrna te sve to skupa djeluje na ukupan prinos. Smanjenje prinosa može da bude i do 30%. Kod ječma, ova bolest može smanjiti prinose i do 50%.

Simptomi na biljkama strnih žitarica

Javljaju se od nicanja do kombajniranja. Patogen inficira sve dijelove biljke, a najviše donje listove jer tu se zadržava najviše vlage u zraku i na biljkama te zemljištu.  Kod osjetljivijih sorti simptomi se mogu javiti na pljevama i osju. Kao i kod pepelnice voćnih kultura, bolest najprije zahvata biljke u gustom sklopu. Na lišću se javljaju hlorotične pjege u kojima se razvija bijelosivkasta micelija koja formira pahuljastu prevlaku. One se spajaju i pokrivaju cijelu lisnu površinu. Biljka potom izgleda kao da je posuta pepelom, zbog čega je i dobila naziv „pepelnica“. Na pšenici se kolonije manifestuju u svijetloj boji i bivaju izdignute dok je kod ječma i zobi micelijska prevlaka siva i ravna. Jače kiše mogu isprati kolonije, tako da na listu ostaju samo hlorotične pjege.

Ova vrsta ima i utvrđene specijalizovane forme koje su se prilagodile određenim domaćinima, npr. na pšenici imamo Blumeria graminis f.sp. tritici, na ječmu B. graminis f.sp. hordei, na zobi  B. graminis f.sp. avenae te na raži B. graminis f.sp. secalis. Čak i kod ovih vrsta postoje i specijalizovan veliki broj fizioloških patotipova koji su specijalizovani za pojedine sorte.

Koje su to mjere zaštite

Mjere zaštite su djelimično otežane budući da postoje i specijalizovane forme i patotipovi. Neophodno je obaviti niz preventivnih mjera. Neke od njih su: gajenje otpornih sorti, plodored, optimalni rok sjetve, uništavanje samoniklih biljaka strnih žitarica prije nicanja jesenjih usjeva, rigolovanje zemljišta, duboko zaoravanje, imati oprez kod gnojidbe i slično. Bitno je pratiti upute sjemenskih kuća vezano za njihove sorte kako bi prilikom sjetve napravili optimalan sklop biljaka kojim ćemo smanjiti mogućnost pojave ovog štetnika.

Ukoliko preventivnim mjerama ne uspijemo spriječiti pojavu ovog patogena, potrebno je pristupiti hemijskim mjerama zaštite, tj. obaviti prskanje fungicidima. Prskanje fungicidima se najčešće obavlja u početku vlatanja, tj. negdje oko trećeg lista. Ovih dana biljke na usjevima strnih žitarica u Bosni i Hercegovini su uglavnom u fazi od 1-4 lista i sad su idealni momenti za tretmanje fungicidima, ali i herbicidima protiv korova. Pojedini fungicidi, kojima se spriječava pojava pepelnice ili se suzbija pepelnica, mogu se miješati sa herbicidima. Time se postiže ekonomičnija ratarska proizvodnja jer smo više tretmana sveli u jedan.

Za suzbijanje ove bolesti, posljednih godina, dobre efekte su dali fungicidi: Sphere (trifloksistrobin + ciprokonazol), Folicur (tebukonazol), Falcon (tebukonazol + spiroksamin + triadimenol), Prosaro (tebukonazol + protiokonazol), Fluoco (flutriafol).

Prskanje se nikako ne smije obavljati po vjetru već uvečer, iz ekoloških razloga i zbog zaštite pčela. Prskanje po visokim temperaturama može dovesti to fitotoksičnog efekta. Obavezno se moraju pratiti upute proizvođača zaštitnih sredstava te, ukoliko budemo miješali herbicide, insekticide ili sredstva za folijarnu prihranu, trebamo se pridržavati temeljnih pravila redoslijeda miješanja različitih agregatnih i hemijskih oblika sredstva (WG, SC...).


Tagovi

Fungicidi Pepelnica Strna žita Žitarice Uzgoj zobi Uzgoj ječma Uzgoj pšenice


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.