Iako je prema zakonodavstvu moguće patentirati isključivo genetski modificirane organizme, EPO je u 2023. izdala oko 20 patenata za sorte iz konvencionalnog uzgoja. Time se krši dugogodišnja praksa koja zabranjuje patentiranje biljaka uzgojenih tradicionalnim metodama, napominju aktivisti
Odluka Evropskog ureda za patente (EPO) o patentiranju konvencionalno uzgojenih sorti izaziva veliko negodovanje, budući da je ono inače dopušteno samo u slučajevima kada se koristi genetska tehnologija.
Sredinom oktobra ove godine, EPO je odbio prigovor na patent kompanije KWS za kukuruz otporan na hladnoću (EP 3380618), a kojeg je podnio savez od 18 organizacija, uključujući njemačku radnu grupu za ruralnu poljoprivredu (AbL) i druga udruženja iz područja zaštite i razvoja okoliša.
Inicijativa "Nema patenata na sjeme!" ("Keine Patente auf Saatgut!") objavila je 14. oktobra da je potencijalno pogođeno više od 1.300 biljnih sorti u EU, prenosi Agrarheute.
Kako kažu, prema Direktivi EU 98/44, moguće je patentirati isključivo genetski modificirane organizme (GMO), a same biljke moraju biti proizvedene tehničkim postupkom korištenjem stare ili nove genske tehnologije.
EPO se u svojoj odluci poziva na klauzulu prema kojoj zabrana patenata vrijedi samo za one prijavljene nakon 1. jula 2017. Naime, glasnogovornik koalicije Christoph Then, koji je bio prisutan na ročištu, potvrdio je da je patent kompanije KWS prijavljen 2016. godine.
Zabrana patentiranja biljaka i sorti postoji već duže vrijeme. Evropski patentni ured je to potvrdio još 1995. godine. Osim toga, zakoni su se i mijenjali samo kako bi se omogućilo patentiranje genetski modificiranih organizama.
Savez se planira žaliti na nedavnu odluku koja je u suprotnosti s ovom dugogodišnjom praksom. Iako postoji konsenzus da se patenti ne smiju izdavati za konvencionalni uzgoj, EPO ih ne slijedi, kritizirao je predsjednik Biolanda, Jan Plagge.
Inicijativa "Nema patenata na sjeme!" s članovima iz Njemačke, Nizozemske, Belgije, Danske, Austrije, Švicarske, Portugala i Velike Britanije navodi da je EPO u 2023. godini izdala oko 80 patenata za biljke, od čega oko 20 iz konvencionalnog uzgoja. Uz kukuruz, izdani su i za uljanu repicu, pšenicu, špinat, krastavce, dinje, paprike i paradajz.
Prema inicijativi i Biolandu, kukuruz otporan na hladnoću potječe iz konvencionalnog uzgoja. "Relevantne genetske karakteristike otkrivene su u biljkama koje se već dugo koriste u uzgoju", kaže Then.
S druge strane, KWS tvrdi da se u njihovom patentu koristi tehnika poznata kao slučajna mutageneza. Ona omogućuje prirodno modificiranje biljaka kroz nasumične promjene u njihovim genima, bez direktnog mijenjanja DNK kao što se radi kod genetski modificiranih organizama. U KWS-u pojašnjavaju da su kroz analizu genoma identificirali specifične "genetske markere" koji su im pomogli u odabiru biljaka s otpornosti na hladnoću.
Nositelji patenata uglavnom su velike kuće, uzgajivači poput Nunhems/BASF, Enza Zaaden, KWS, Rijk Zwaan, Seminis/Bayer, Syngenta/ChemChina. Kako navodi koalicija, četiri kompanije Bayer, Corteva, ChemChina i BASF posjeduju 97% svih vlasničkih prava na sjeme uljane repice, 95% na kukuruz, 84% na soju, 74% na pamuk i 51% na pšenicu.
Zahvaljujući takozvanoj povlastici uzgajivača, do sada su se postojeće sorte mogle slobodno koristiti za daljnji uzgoj. "Sada nije jasno hoće li biljke s ovim genetskim karakteristikama i u budućnosti biti slobodno dostupne", kaže Grietje Raaphorst iz male nizozemske kompanije Nordic Maize.
Oni godinama uzgajaju sorte kukuruza za konvencionalni i ekološki uzgoj koje se mogu sijati tokom kraće vegetacijske sezone. "Ne možemo pretraživati naše sorte prema posebnim genetskim dijelovima jer su čak i postupci za njihovo otkrivanje patentirani", upozorava.
Bioland poziva na sprječavanje korištenja "rupa" u evropskoj patentnoj direktivi kao i patentiranja biljaka, posebno prije moguće deregulacije postojećih zakona u EU. Uz to, patenti se često ne odnose samo na postupak, već i na same biljke te svojstva koja bi se mogla postići konvencionalnim uzgojem. Na primjer, tehnika CRISPR/Cas omogućava jednostavno preslikavanje svojstava konvencionalnih biljaka kako bi se ona mogla patentirati.
Tagovi
Autor