Od Garavuše do Hurem: Domaće sorte pšenice najbolje uspijevaju

Nekoliko sorti strnih žita predstavljeni su u srijedu, 27. maja, na Danima polja u Odžaku, koje je organizirala kompanija "Dado komerc". Posjetiocima su prezentirana strna žita u proizvodnji, a po raspoloženju prisutnih nakon obilaska usjeva, moglo se zaključiti da ovakvih događaja nedostaje Bosni i Hercegovini.

"Krenuli smo sa jednim, a danas smo na 200 hektara", kaže nam domaćin Dragan Jović, vlasnik ove kompanije, predstavljajući ponosno svoju proizvodnju.

Do ovog uspjeha, pojašnjava, dovele su ih "domaće sorte" odnosno one našeg podneblja, koje dokazano daju najbolje rezultate. "Mi smo se najviše vezali za kompaniju ‘Agrigenetics’ i Poljoprivredni institut Osijek iz Hrvatske, ove sjemenarske kuće su se pokazale jako dobre", dodaje Jović, naglasivši kako sve što proizvedu od merkantilne pšenice plasiraju mlinarima u okruženju, Odžak i Modriča.

Sjemenska pšenica

Kada je riječ o kvalitetu pšenice, generalno u BiH, prema riječima ovog ratara, napredak ovisi i od političke volje da se podrže domaći proizvođači sjemenskih usjeva. Ovdje godišnje proizvedu i oko 250 tona sjemenske pšenice.

"Uspjeli smo pokrenuti vlastitu sjemensku proizvodnju i mislim da smo jedina domaća kompanija koja je licencirana za proizvodnju sjemenske pšenice, ječma i soje. Ovo što radimo ima potencijala, samo nam treba podrška, Posavina je Bogom data za ovo", priča naš domaćin, dodavši da količinski proizvedu onoliko koliko tržište traži jer u skladištu ne drže viškove.

Upravo su Dani polja, prema riječima Jurice Jovića, Draganovog sina i docenta na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, prilika da proizvođači razmijene znanje i iskustava, a to je, navodi, bitno jer se znanje i iskustvo množe dijeljenjem.

Također naglašava kako je jako bitno raditi na transferu znanja između obrazovnih institucija i poljoprivrednih proizvođača te kako je vrlo važno raditi na promociji domaćeg sjemena.

Medić: Kako sam efikasno povećao procenat humusa i do pet posto?

"Dado komerc zadnjih desetak godina uspješno sjemenari sa pšenicom, ječmom i sojom. Proizvodnja kreće od osnovnog sjemena koje se sjemenari do kategorije certificiranog sjemena druge generacije, odnosno C2, koje ide u distribuciju za poljoprivredne proizvođače", kaže Jurica, dodavši kako ih je moguće kupiti direktno u kompaniji ili u nekoj od poljoprivrednih apoteka.

Adaptirane sorte

Pojašnjava i kako je riječ o sortama tvrtke Agrigenetics - Vatrena, Maja, Hurem i Karla, te Garavuši i Pleteru Osječkog instituta - koje su već adaptirane na naše podneblje, odnosno agroekološke uvjete, tako da uspijevaju odlično.

"Njihov oplemenjivački ciklus se dogodio u našim uvjetima i one su se na njih naviknule", navodi.

Letak sortimenata "Dado komerc", dostupan je ispod ovog teksta.

Ovogodišnji urod je, kako kaže, generalno teško predvidjeti jer je dalek put pred nama, uzimajući u obzir klimatske promjene te sve izraženije vremenske ekstreme. Usjevi, gdje je sve odrađeno kako treba, s pravovremenim agrotehničkim mjerama, kvalitetnom zaštitom i balansiranom gnojidbom u odličnoj su kondiciji. No, tamo gdje je bilo više padavina i vjetra uz prekomjernu gnojidbu, došlo je do polijeganja strnih žita. Naglašava kako je za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju ključno raditi analize tla te gnojiti prema preporuci, a ne napamet.

"Dodatno su posljednje obilne kiše pogoršale situaciju, usjev koji je već ionako bio polegao sabile su do tla. To sad predstavlja problem, izraženije kod ječma nego kod pšenice", kaže mlađi Jović, napomenuvši kako treba pripaziti i na pritisak bolesti koji će vjerovatno biti jer nakon kiša, u narednim danima najavljuju visoke temperature.

Ovdje ima hljeba

Među brojnim posjetiocima Dana polja u Odžaku, bili su i predstavnici Bimala, s kojima ova kompanija sarađuje već 10 godina, zahvaljujući soji koju također uzgajaju. Domaćin kaže da su gostima pokazali i polja gdje bi mogli suncokret uzgajati.

"To što su oni danas predstavljali pšenicu i ječam, a mi smo vezani za uljarice, nama nije predstavljalo problem da dođemo", kaže nam vidno raspoložena Azalea Suljkanović, direktorica Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede (IRUP), koji je član Bimal Grupe, dodavši kako se zbog kultura pravi plodored, pa ratari koji ove godine nisu posijali pšenicu, jesu soju.

"Nema ništa ljepše nego kada praktično vidite taj uzgoj. Svrha našeg dolaska, između ostalog, je bila i ta da ljudi vide da smo tu, jer svaki proizvođač uljarica nama je važan partner", kazala je Suljkanović.

"Ovdje ima hljeba", jasno poručuje domaćin Dragan, ali se raditi mora. Proizvodnja njegove kompanije odvija se na više parcela. Usitnjenost posjeda za bh. ratare je generalno veliki problem.

"Zakupio sam sada 5 hektara zemljišta, sedam je vlasnika sa po nekoliko dunuma, na tom posjedu koji spajam u jednu parcelu. Trenutno je krčim i čistim. Parcela je zapuštena još od rata i godinama nije obrađivana i sada to treba privesti kulturi", zaključuje Dragan, koji se kao i većina lokalnih posavskih poljoprivrednika bori za svaki slobodan pedalj zemlje.