Preporuka ratarima je da sa dolaskom toplijeg vremena obave prihranu azotnim đubrivima i tako pomognu biljkama da se lakše oporave.
Nakon što poraste temperatura zraka, potrebno je obaviti prihranu strnih žita, upozorio je Žarko Tubin, stručni saradnik za ratarstvo u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Istaknuo je da će niska temperatura zraka nepovoljno uticati na strna žita, navodi pssrs.
"Imajući u vidu da su pšenica i ostale strne kulture u fazi bokorenja, izvjesno je da će, u uslovima niske temperature, doći do smrzavanja tla. To će za rezulatat imati pucanje korijenovih žilica i gubljenja kontakta korijena sa tlom", naglašava ovaj stručnjak pojasnivši da će ova pojava biti izraženija na parcelama gdje je već obavljena prihrana azotnim đubrivima jer su biljke krenule sa intenzivinijim vegetativnim porastom.
On je dodao da je preporuka ratarima da sa dolaskom toplijeg vremena obave prihranu azotnim đubrivima i tako pomognu biljkama da se lakše oporave.
Po pravilu prihrana se vrši u tri navrata i to u fazi bokorenja, vlatanja te klasanja usjeva. U praksi se najviše primjenjuju dva prihranjivanja, a nekad i treće. Najbolji efekat je kad se gnojivo unese pred kišu da bi se vodeni talog unio u zonu korjenovog sistema.
Pravilo je da se 60% gnojiva rasturi u fazi bokorenja, a ostalih 40% u fazi vlatanja. Iako literatura preporučuje da se prihrana obavi u dva navrata dozom od 150 kg/ha u praksi je to nešto drugačije.
Tagovi
Autorica
Isplativost herbicidnih tretmana u jesen potvrđuju podaci iz prakse
Je li redukovana obrada zemljišta pametan izbor u sušnim uslovima?
Ne odustaje od sela: Zoran Papić pokazuje kako se od svog rada može živjeti
Kako smanjiti gubitke kukuruza tokom berbe? Pabirčenje je jedan od odgovora
