• Prihrana kukuruza

Nastić: Ratari uveliko razmišljaju o primjeni amino kiselina i u kukuruzu

Svjedoci smo veoma nepovoljnih uslova za većinu poljoprivrednih kultura. Probijeni su rani i optimalni rokovi sjetve kukuruza, a vegetacija kasni 10 do 15 dana. Pojedini ratari ipak su je obavili i u tako hladno zemljište što se ispostavila kao vrlo loša odluka.

Foto: Danijela Plavšić
  • 119
  • 16
  • 0

Prva prihrana kukuruza obavlja se ujedno kada i međuredna kultivacija. Obično je to kad se usjev nalazi u fazi tri do pet listova dok se druga izvodi u fazi sedam do devet listova. Uglavnom naši ratari rjeđe provode u praksi ovo drugo prihranjivanje, što je greška.

Da bi ono bilo što efikasnije važno je uzeti u razmatranje parametre poput plodnosti zemljišta, planiranih prinosa, predkulture, žetvenih ostataka, vrste hibrida, cilja proizvodnje i druge. Osnovnim đubrenjem dakle predsjetveno unose se dvije trećine fosfornih i kalijevih hranjiva, te oko jedne trećine azotnih, inkorporiranjem u zemljište.

Ostatak azotnih hranjiva daje se u prihrani koja može biti u više navrata. Takođe se izvodi i folijarno, čijom primjenom se smanjuju troškovi proizvodnje, a i brže je usvajanje tečnih đubriva. Otopina uree može se iskombinovati i sa sredstvima za zaštitu bilja, odnosno sa herbicidma, što se u praksi često primjenjuje. U tom slučaju osim usvajanja azota od strane kukuruza, hranjivo pokuša iskoristiti i korov koji u tom slučaju uzme više i herbicida. Na taj način bude efikasnije odrađen tretman folijarne primjene sredstava za zaštitu bilja.

Suzbijanje preostalih korova

Prihranjivanje se najčešće izvodi prilikom međurednog kultiviranja. U sklopu te agrotehničke mjere upotrebljavaju se đubriva kao što su KAN, UREA, AN. Njihova količina zavisi od prethodno navedenih parametara.

Međuredna kultivacija je važna mjera jer kukuruz je usjev koji zahtjeva u toku vegetacionog perioda da površinski sloj tla bude dovoljno rastresit i bez korova. Njenim izvođenjem poboljšava se vodno - vazdušni režim tla, pojačava mineralizacija organske materije te se povećava količina lako pristupačnih hranjivih materija. Osim toga kultiviranjem se mehanički uništavaju preostali korovi koji se nisu suzbili primjenom ni zemljišnih ni folijarnih herbicida.

Međuredna kultivacija kukuruza je obavezna mjera (Foto: Aleksandar Stefanović)

Prvo kultiviranje može se odraditi čim se ukažu redovi izniklog kukuruza. Prilikom izvođenja, zaštitni pojas od tek niklog usjeva i obrade teba da je minimum 10 do 12 centimetara da ne bi došlo do oštećenja korjena mladih biljčica. Kod naredne kultivacije taj se pojas povećava na 15 do 20 cm jer biljka je veća i samim tim otpornija. Ovu agrotehničku mjeru moguće je izvesti sve do trenutka kada žitarice dostignu 80 do 90cm. Dubina kultivacije zavisi od više faktora, a kreće se u početku 10 do 12 cm, a kasnije kod drugog kultiviranja, od šest do osam centimetara.

"Svjedoci smo veoma nepovoljnih uslova za većinu poljoprivrednih kultura. Probijeni su rani i optimalni rokovi sjetve kukuruza, a vegetacija kasni 10 do 15 dana. Pojedini ratari uprkos niskim temperaturama ipak su je obavili i u tako hladno zemljište što se ispostavila kao vrlo loša odluka i kao veliki promašaj jer kukuruz je nicao mjesec dana, oslabljen, sa malo energijom klijanja i nedovoljnim početnim porastom", istakao je za naš portal Srđan Nastić, agronom ispred firme "Singenta".

Aminokiseline i za kukuruz ?

Prema njegovim riječima, agrotehničke mjere međurednog kultiviranja i prihrane nikada ne treba izostavljati, naročito u ovom slučaju lošeg početnog porasta i slabe kondicije. Prihrana se radi u vrijeme intenzivnog porasta tačnije kada je biljci najpotrebnijie jer je dodatno oslabljena i od primjene pesticida.

"Poljoprivrednici su se uvjerili u učinkovitost preparata na bazi aminokiselina koje su primjenili u strnim žitima za vrijeme ekstremnih uslova pa se uveliko razmišlja i o njihovoj primjeni i na kukuruzu",  objašnjava naš sagovornik.

Aktuelno stanje na terenu (Foto: Aleksandar Nestorović)

Takođe značajan učinak postiže se i upotrebom biostimulatora Biopleksa organskog đubriva.

Srđan Kuzmanović je po zanimanju viši poljoprivredni tehničar, ali pomaže ocu na porodičnom gazdinstvu. Obrađuju 30 hektara plodnog zemljišta. Od toga je oko pet hektara ječma i pšenice, 10ha soje, te 12 do 15 hektara kukuruza.

"Zbog lošeg vremena sjetva žita kasni pola mjeseca. Neke sam parcele uspio posijati prije desetak dana i na njima je kukuruz već počeo nicati", kaže nam Kuzmanović, dodajući da će sjetva vjerovatno trajati još bar deset dana. Prehranu obavlja kad kukuruz ima pet do sedam listova sa 300 kg po hekatru sa isključivo KAN-om.

"Zemljišta su nam kisela te na taj način bar djelimično regulišemo njegovu pH vrijednost", objašnjava Kuzmanović.


Tagovi

Prihranjivanje kukuruza Međuredna kultivacija Prva prihrana Druga prihrana Azotna đubriva Agrotehnička mjera Zaštitni pojas Biostimulator Srđan Nastić Srđan Kuzmanović


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće Mrkvica, kopar i bubamara. Biće mrkvice za zimu.