Najveći ratarski posjed u Evropskoj uniji!

Na sjeveroistočnom dijelu Rumunjske uz grad Brailu, prostire se otok kojeg okružuje Dunav, a na njemu se nalazi se najveće ratarsko imanje na području EU. Otok, dugačak 60 kilometara i prosječno širok 11 kilometara, podijeljen je na 29 sektora i svaki od njih koordinirano upravlja usjevima. Imanje obuhvaća nevjerojatnih 57.000 hektara površine.

Ovo područje bilo je poplavno sve do 60-tih godina prošlog stoljeća, kada se izgradnjom nasipa zemlja osigurala od Dunava te stvorili preduvjeti za poljoprivrednu djelatnost. Nakon revolucije i svrgavanja Čaušeskua sa vlasti, došlo je do bankrota kompanije koja je upravljala imanjem i dolazi do smjene, preuzima ju kompanija Agricost, vlasnika Constantina Dulute. Tada privatna kompanija preuzima upravanje, a zemlju putem licitacije dobija u najam na 30 godina.

Na otoku živi i 1.600 stanovnika koji su uglavnom zaposlenici ovog ratarskog giganta.

Lucian Buzdugan, direktor firme tijekom vožnje skelom do otoka prezentirao je način rada i planove za budućnost.

"Navodnjavamo gotovo 70% površina i planiramo kroz EU fondove u narednim godinama stvoriti uvjete da navodnjavamo čitavu površinu. Voda je u našim uvjetima važan preduvjet proizvodnje, jer nam često nedostaje u ključnim fazama razvoja biljaka. A imamo Dunav koji možemo koristiti.

Doduše, kada je visoka razina Dunava onda nam vodostaj podiže i razine podzemnih voda, pa se u proljeće obično borimo sa viškovima vode, a u ljeto s manjkovima. Zato smo izgradili 150 kilometara kanala za odvod viška vode, iz kojih 32 pumpe vraćaju vodu u Dunav. Tlo nam je aluvijalno, nastalo izlijevanjem rijeke", pojašnjava Buzdugan.

10 milijuna EUR-a poticaja godišnje

Na 57.000 hektara uzgajaju soju, pšenicu, ječam, repicu, suncokret, lucernu i kukuruz. Imaju i vlastite silose kapaciteta 40.000 tona uz koje pristaju riječni brodovi za transport roba.

Strojni park realiziraju kroz različite leasing i buy&back opcije. Danas primjerice imaju 100 Claasovih kombajna, od kojih su samo ove godine nabavili 30 novih. Za mehanizaciju ne koriste EU potpore, jer im ne odgovara model financiranja, a naš domaćin kaže da preferira Claas, jer tvrdi da imaju kvalitetu i najbolju servisnu podršku u Rumunjskoj.

Prosječna vrijednost potpora koju dobije ovo gospodarstvo je 175EUR-a po hektaru, što daje broj od 10 milijuna EUR-a prihoda samo od potpora svake godine.

3 godine testiranja prije produkcije

Vozimo se kroz nepregledna polja žitarica i uljarica, a Buzdugan nas upoznaje sa specifičnostima njihovog načina poslovanja:

"Uvijek smo otvoreni prema novim tehnologijama, ali pod našim uvjetima. Nove sorte, tehnologije i pristupi uzgoju pojedinih kultura su dobrodošli, ali samo nakon 3-godišnjeg ciklusa testiranja na našim testnim poljima. Ako se novitet pokaže u tom periodu boljim od ovog što danas radimo, tek onda ga uvodimo na naše proizvode površine. U suprotnom ništa od posla", govori nam ovaj 70-godišnji direktor i iskusni tehnolog.

Kukuruzu mijenjaju strukturu sjetve

Na pitanje koja kultura daje najbolje rezultate na ovom lokalitetu, kaže: "Kukuruz i to Pioneer hibridi. Prošlogodišnji rekord nam je bio oko 20 tona po ha suhog zrna, a prosjek 13.3 tona. Donja granica isplativosti kod kukuruza nam je na 10 tona, ispod toga smo u minusu", kaže Buzdugan

Kukuruz siju gustoćom od 75.000 biljaka po hektaru. Do sada su sijali sa razmacima 70cm x 19cm, a sada su nakon testiranja i dobrih rezultata odlučili pola nasada kukuruza sijati sa užim razmacima između redova, pa siju 50cm x 26cm. Što je zahtijevalo i nabavu nove opreme za žetvu.

Siju domaće pšenice i smanjuju broj biljaka po jedinici površine

Pšenica je kultura sa velikom tradicijom na ovom području, a u prošlosti su imali i burzu pšenice u obližnjem gradu.

"Ove godine očekujemo prinos pšenice od 7.5 tona po hektaru, a sijemo na razmak od 25 cm između redova. Smanjili smo broj biljaka po kvadratnom metru. Prosjek u Rumunjskoj je oko 500 biljaka na metru kvadratnom. A mi sijemo daleko manje i imamo bolje rezultate. Sijemo 275 biljaka po kvadratu na ovoj lokaciji.

Biljka ostaje zelena i tako je otpornija na polijeganje jer je elastičnija. Veći razmak osigurava i prozračnost sšo osigurava zdraviju pšenicu, odnosno manje primjene zaštite. A tako smo i smanjili troškove nabave sjemena."

Rumunji proizvode soju na 165.000 hektara

Rumunjska ima odlične uvjete za uzgoj soje, vjerojatno i najveću perspektivu u cijeloj EU, pa im ta kultura otvara posebna pitanja. Procjene govore da ove godine imaju pod sojom 165.000 hektara, a tvrde da Rumunjska ima potencijal uzgoja od 1 milijun hektara. Informira nas domaćin i nastavlja:

"Imamo dobre rezultate sa sojom. Pa zašto uvozimo i jedemo GMO soju, a ne smijemo ju proizvoditi. To je diskriminacija nas poljoprivrednika. Zašto? Pa, sada koristimo 5 pesticida, a sa GMO genetikom bi koristio samo jedan - Glifosat. Dakle na ovaj način unosimo vise štetnih tvari u našu soju. Neka me netko uvjeri da je zdravije jesti 5 puta tretiranu pesticidima, od GMO soje. A dodatno i ovako je naša kalkulacija proizvodnje soje lošija od Argentine i Brazila.

Inače, soja je zahvalna kultura jer donosi i dušik u zemlju. Ta činjenica daje dodatnu vrijednost soji."

Suncokret je deva poljoprivrede

Prosječan prinos suncokreta u prošloj godini imali su na razini od 3,5tona po hektaru.

"Volimo reći da je suncokret naša deva, jer je jedina kultura koju ne navodnjavamo. Najboljim nam se pokazao hibrid Pioneer P64LE99. Express tehnologija je revolucionarna jer je biljka otporna i ne traži preveliku upotrebu kemije. Tako postižemo dobre rezultate.

Očekujemo nešto lošiju cijenu suncokreta ove godine, na razini cca. 350 dolara. Kupci su nam uglavnom rumunjske uljare", opisuje situaciju Buzdugan

Smanjili upotrebu pesticida za 20%

Posebnu brigu o okolišu, ali i u troškovima, iskazuju smanjenom potrošnjom pesticida. Godišnje na taj način uštede čak milion eura. Imaju stanicu za deminerlizaciju vode - iz bunara vuku vodu sa 30 metara dubine, filtriraju je i tu vodu koriste za aplikaciju pesticida. Na taj način otklanjaju minerale (kalcij i željezo) koji inače negativno utječu na same aktivne tvari u primjeni. Reguliraju i kiselost vode.

"Upotrebom tako obrađene vode koristimo 20% manje pesticida. Zato me baš ne vole predstavnici kemijskih kompanija", za kraj će Buzdugan.