Pretraga tekstova
Gusjenice se prvo hrane korovskim populacijama (palamida, čičak, stričak), a zatim prelaze na soju, gdje mogu izazvati potpuno propadanje usjeva!
Na pojedinim usjevima soje na području Semberije, a i šire, primjećeno je pojačano prisustvo jedne izrazito opasne štetočine koja se naziva Vanessa cardui (stričkov šarenjak). To je šareni, dnevni leptir koji ima 2-3 generacije godišnje i spada u migratorne vrste. Štete pričinjavaju gusjenice, izgrizajući listove, a uslijed veće brojnosti može doći do potpunog golobrsta usjeva. Napadnuto lišće povezuju paučinastim nitima praveći karakteristična gusjenična gnijezda. Gusjenice se prvo hrane korovskim populacijama (palamida, čičak, stričak), a zatim prelaze na soju, gdje mogu izazvati potpuno propadanje usjeva.
Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da što prije pregledaju svoje parcele na prisustvo ove štetočine, savjetuje Đorđe Glišić iz PSSRS.
Jedna od najvažnijih mjera zaštite jeste uništavanje korovskih vrsta (palamida, čičak, stričak). Ukoliko se registruje brojnost koja ukazuje na golobrst, treba sprovesti hemijske mjere zaštite nekim od insekticida na bazi aktivnih materija hlorpirifos+cipermetrin.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Soja Štetnik Stričkov šarenjak Suzbijanje
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 2 tjedna
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano