Stručnjaci upozoravaju na to da je ovih dana na usjevima ječma uočeno prisustvo mrežaste i ramulariozna pjegavosti. Zato što prije treba krenuti sa zaštitnim tretmanima.
Ratarima koji uzgajaju ozimi ječam ovih dana probleme zadaje pojava mrežaste pjegavosti. Tu bolest izaziva Pyrenophora teres. Ova gljiva je vrlo rasprostranjena, a javlja se u svim dijelovima svijeta gdje se uzgaja ječam. Kako objašnjava savjetodavac Stojan Jevremović, na ječmu se mogu pojaviti dvije forme simptoma: mrežaste i točkaste pjege.
Mrežasta forma počinje u vidu sitnih nektoričnih crtica i pjegica. One se kasnije šire i zauzimaju veću lisnu površinu i dobijaju karakterističan mrežast izgled, po čemu je bolest i dobila ime. Oko pjega se stvara svjetlozelena aureola od prosvijetljenog tkiva. Bolest može zahvatiti i sjeme, te da se na taj način održi u usjevu.
Jevremović poljoprivrednim proizvođačima savetuje da redovno obilaze svoje parcele radi utvrđivanja prisutnosustva simptoma bolesti. Kako napominje, pregledani usjevi su trenutno u fazi vlatanja ili u fenofazi pred vlatanje. On naglašava da je, na više od 10% pregledanih biljaka, dominatna prisutnost simptoma uzročnika mrežaste pjegavosti ječma, dodajući da je po stabilizaciji vremenskih uslova neophodno napraviti tretman nekim od sljedećih fungicida:
Naziv preparata i kemijski sastav | Doziranje | |
1. | Acanto plus (a.m. pikoksistrobin + ciprokonazol) | 0,6 l/ha |
2. | Alto Combi (a.m.karbendazim+ciprokonazol) | 0,5 l/ha |
3. | Amistar extra (a.m. azoksistrobin + ciprokonazol) | 0,75 l/ha |
4. | Duett ultra (a.m.epoksikonazol+tiofanatmetil) | 0,4-0,6 l/ha |
5. | Falcon EC 40 (a.m.tebukonazol+triadimenol+spiroksamin) | 0,6 l/ha |
6. | Karika (a.m.klorotalonil+propikonazol) | 2 l/ha |
7. |
(a.m. piraklostrobin + a.m. epoksikonazol) |
1,5 l/ha |
8. | Prosaro 250EC (a.m.tebukonazol+propikonazol) | 0,75-1 l/ha |
9. | Sphere (a.m.trifloksistrobin+ciprokonazol) | 0,5 l/ha |
10. | Zamir 400EW (a.m.prohloraz+tebukonazol) | 0,75-1 l/ha |
Osim mrežaste pjegavosti na ječmu, ali i pšenici i kukuruzu može se razviti i bolest ramulariozna pjegavost, koju izaziva patogen Ramularia collo-cygni. Taj patogen se prenosi žetvenim ostacima sa prethodnog usjeva, zaraženim sjemenom, samoniklim biljkama, kao i biljkama domaćinima ostalih vrsta trava. Primarni izvor infekcija je u sjemenu. To znači da se patogen nalazi u sjemenu, pa se doradom sjemena bolest ne može suzbiti, već je potrebno obaviti strogu kontrolu sjemenskih usjeva. Širenje infekcije, takođe je moguće i sporama koje se raznose vjetrom.
Prema riječima diplomiranog inženjera poljoprivrede Ljiljane Jeremić, prvi simptomi pjegavosti teško semogu uočiti u početnim fazama razvoja ječma, jer se javljaju u kasnijim fazama. Simptomi se pojavljuju u obliku pravokutnih, točkastih pjega tamnosmeđe do crne boje, koji su obrubljeni klorotičnom aureolom i prate nervaturu lista. Veličina pjega varira od 1-3 mm puta 0,5 mm. Oko nekrotičnih pjega dolazi do pojave crvene boje. U toj fazi simptomi se uočavaju na zastavičaru i prvom listu ispod zastavičara, stabljici, lisnom rukavcu, a mogu se javiti na klasu i osju. Ekonomski značaj ogleda se u smanjenju prinosa do 25%, ali istovremeno i kvaliteta zrna zbog promijenjenog odnosa škroba i proteina.
Razlikuju se dva pristupa ovom problemu - agrotehničke mjere i kemijska zaštita.
Agrotehničke mjere
Kemijska zaštita
Po preporuci Prognozno-izvješatjne službe potrebno je obaviti dva tretmana. Prvi tretman obaviti kada se obavlja tretman protiv mrežaste pjegavosti ječma primjenom fungicida na bazi:
Drugi tretman prije otvaranja zastavičara kada je zaraženo 5% biljaka. Tretman obaviti primjenom fungicida na bazi a.m. epoksikonazol+tiofanat-metil –Duett ultra -0,4-0,6 l/ha.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor