Zemljoradnici nisu krili nezadovoljstvo zbog enormnih cijena jer, kako kažu, gorivo, đubrivo i pesticidi predstavljaju bitnu stavku za sjetvu, te objašnjavaju da se bez tih ulaganja ne može ništa ni očekivati
Prema podacima iz Ministarstava poljoprivrede Republike Srpske ove godine je planirana sjetva žitarica na oko 150.000 ha, dok je pšenicom jesenas zasijano oko 43.000 ha. U Federaciji BiH je prijavljen plan sjetve na površini 19.603,62 ha za pšenicu, ječam, kukuruz, heljdu, raž, zob i tritikalu. Također je na 21.863,94 ha prijavljena sjetva krmnog bilja te na 4.382,40 ha industrijskog bilja.
Proljetna sjetva je znatno skuplja u odnosu na lanjsku i to zbog skoka cijena goriva, koje je za sobom povuklo i poskupljenje sjemena i đubriva, pa će tako mnoge njive ostati neuzorane i neobrađene. Zemljoradnici nisu krili nezadovoljstvo zbog enormnih cijena jer, kako kažu, gorivo, đubrivo i pesticidi predstavljaju bitnu stavku za sjetvu, te objašnjavaju da se bez tih ulaganja ne može ništa ni očekivati.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS Vladimir Usorac kaže da se u ovu granu privrede mora mnogo više ulagati. "O sijanju s naftom, čija je cijena viša od tri marke, zaista je suvišno bilo šta pričati", kaže Usorac.
Draško Banjac iz sela Mašići kod Gradiške Topole rekao je za Glas Srpske da će ove godine ostati mnogo neuzoranih i neobrađenih njiva u selima.
"Pod upitnikom je da li će sve ono što je uzorano biti i posijano, jer se finansijski ne može izmoći. Sve je poskupjelo, tako da i ovo što se posije bit će manje nego prethodnih godina”, ističe Banjac.
Objasnio je da kukuruz sije na površini od tri do četiri hektara, te da više sije povrća. Nada se kiši i rodnoj godini. Priča i kako su poljoprivrednici mahom smanjili parcele na kojima siju, jer se ne može izmoći finansijski, još ako bude suša, ne možemo fizički stići navodnjavati.
Novica Popović iz Gornje Čađevice kod Bijeljine kaže da je sjetva pri kraju i da je odlučio da zasije iste količine kao i lani: "Posijao sam 200 dunuma kukuruza. Veoma nas muče cijene đubriva i goriva, a pitanje je da li će biti dovoljno i kiše. Pred nama je, pa vidjet ćemo kako ćemo proći, još je rano bilo šta reći."
Ima i onih koji još nisu ni krenuli sa sjetvom. Slaviša Todorović iz sela Modran kod Bijeljine ističe da čeka bolje vremenske uslove, odnosno odgovarajuću temperaturu tla jer se zbog ovogodišnje skupoće ne isplati napraviti grešku. Objašnjava kako su mnogi požurili da posiju ranije, ali smatra da to nije pametna odluka.
"Mislim da su pogriješili i da su trebali malo sačekati jer temperatura tla još ne zadovoljava. Mi ćemo krenuti od sljedeće sedmice sa sjetvom, a sijat ćemo otprilike iste količine kao i prošle godine, oko 30 hektara kukuruza", kaže Todorović.
Stočne hrane će biti, ali ne za sve - kod uvoznika ne može "na teku"
Kao i kod drugih, najveći problem je, kako kaže, cijena đubriva, pa većina proizvođača koristi stajsko, bez vještačkog i kombinovanog. Poljoprivredni proizvođači koji imaju stoku moraju sijati jer mahom nemaju dovoljno hrane za životinje.
"Broj stoke se smanjuje svakim danom i na kraju ćemo ostati bez nje. Meso ćemo u budućnosti plaćati kao zlato, a pšenicu više i od toga, jer je neće biti. Bit će para, ali neće biti hrane", zaključuje Usorac.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica