Kreće vegetacija, vrijeme je za prvu prihranu ozimina

Kod ozimih biljaka postepeno kreće vegetacija i vrijeme je da se obavi prva prihrana biljaka. U proteklih nekoliko dana zabilježen je porast dnevnih temperatura, iako su noćne i jutarnje temperature, još uvijek niske.

Poželjno je da se prva prihrana pšenice obavi kada biljke imaju razvijena 3-4 stalna lista i kada se temperatura zraka ustabili na oko 10°C, a temperatura zemljišta u zoni korijenovog sistema iznad 5°C.

"Prihranu nije dobro obaviti suviše rano i pri niskim temperaturama jer su biljke još u fazi mirovanja. Najbolje izvršiti prema prethodno urađenim analizama i potrebama biljaka za određenim hranjivima i to u više navrata", navodi Bojan Panić, savjetodavac u PSSRS.

Za prvu prihranu

Normativi gnojiva za prihranu, podsjeća, zavise od više faktora: klimatskih uslova, vrste i stanja usjeva, potreba pojedinih sorti, kvaliteta zemljišta i količine koja je data u osnovnom đubrenju.

Za prvu prihranu pošto je zemljište još uvijek hladnije, a biljke nedovoljno razvijene najbolje je primijeniti azotno đubrivo u lako pristupačnom amonijačno-nitratnom obliku, a to je KAN 27% u količini od 150-250 kg/ha (zavisno od prethodno pomenutih faktora).

"Druga prihrana obavlja se u fazi vlatanja mjesec dana nakon prve prihrane, kada su biljke već razvijene i temperature više. Zavisno od stanja i vrste usjeva može se obaviti ureom sa ostatkom predviđene količine azota za prihranu", dodaje savjetodavac.

Značaj N-min metode za optimalnu prihranu usjeva: Uštede mogu biti značajne

Nakon prve prihrane potrebno je redovno obilaziti usjeve, utvrditi prisustvo bolesti, uskolisnih i širokolisnih korova i štetočina.

Herbicidna zaštita

Kada je u pitanju zaštita od korova, Panić napominje da je potrebno voditi računa o zastupljenosti i vrsti korova, fazama razvoja korova i usjeva, izboru sredstva, dozi primjene i vremenskim usovima. "Posebno voditi računa koji herbicid, odnosno aktivnu materiju primijeniti kada je u pitanju zaštita zobi od korova, jer je zob najosjetljivija na pojedine herbicide."

Najveći broj herbicida primjenjuje se kada su dnevne temperature od 5-25 °C, a noćne iznad 5°C. U suprotnom uticaj niskih temperatura na herbicidni tretman može dovesti do fitotoksičnosti biljaka.

"U zavisnosti od vremena sjetve pšenice i ječma herbicidnu zaštitu najbolje je obaviti u periodu od bokorenja do pojave prvog koljenca, mada se neki herbicidi primjenjuju i do drugog koljenca", ističe Panić, dodavši da u slučaju zajedničke primjene herbicida i fungicida treba voditi računa o kompatibilnosti preparata, jer u suprotnom može doći do fitotoksičnosti biljaka.

Prema svemu navedenom veoma je bitno da se tretmani izvrše pravovremeno, kako bi se postigao najbolji učinak i smanjili dodatni troškovi.

Pored navedenih mjera neophodan je i monitoring glodara koji znaju napraviti također velike štete na usjevima. Potrebno je pregledati da li ima aktivnih rupa od miševa, voluharica i krtica. U slučaju povećane brojnosti u aktivne rupe postavljaju se mamci koji se zatrpavaju zemljom kako ne bi došli u kontakt sa domaćim životinjama, pticama i divljači.