Koliko se ulaganjem u mehanizaciju prinosi zaista povećavaju?

Da li je agrotehnika, a u prvom redu kvalitetna mehanizacija, presudna u postizanju visokih prinosa? Diplomirani inženjer agronomije Robert Nemeš kaže da se ona treba prilagoditi agroekološkim i klimatskim uslovima, a njome moramo da se prilagodimo i u ekonomskom okruženju.

"Ako je input vrlo skup, a godina ne sluti na rekord, onda se postavlja pitanje je li opravdano ulagati u inpute neka veća sredstva", naglašava ovaj inženjer.

Cijene đubriva ostat će visoke - čeka nas nestašica hrane?

Također, agroekonomski analitičar Žarko Galetin se boji da će proizvođači danas koristiti manje mineralnih đubriva i kako se bi to ove godine moglo odraziti na prinos.

"Jedina povoljna okolnost jeste da je prosječna tehnička opremljenost mehanizacijom bolja nego prije deset godina, što bi u konačnom ishodu moglo da kompenzuje nedovoljnu primjenu mineralnih đubriva koja je izvjesna ove godine", kaže Galetin.

Konverziona obrada sa novom tanjiračom

Zato smo ispitali, koliko poljoprivrednici iz ratarskog južnobanatskog okruga u Srbiji smatraju da je mehanizacija važna u postizanju prinosa. Jan Hlavča iz Padine kod Pančeva je domaćin koji u svom posjedu ima 40 ha zemlje na koje sije suncokret, kukuruz i pšenicu. 

Posjeduje sopstvenu mehanizaciju u koju ulaže koliko mu finansije to dozvoljavaju.

"Svoje investicije u poljoprivrednu mehaniciju sam prije svega fokusirao u takozvano - 'nadograđivanje', odnosno 'pravljenje novog od starog'. To znači da postojeću mehanizaciju koju posjedujem, a starijeg je tipa, prepravljam, zamjenjujem stare dijelove novima i popravljam kako bi dobio noviju i efikasniju mašinu koja će mi olakšati posao", objašnjava Hlavča i dodaje da je ta praksa česta među kolegama u selu.

"Što se tiče nabavke nove opreme, prije dvije godine sam uzeo tanjiraču za 4.000 eura, a jedan traktor sam uz pomoć majstora prepravio i nadogradio kako bih sebi modernizovao mehanizaciju", navodi padinski ratar i primjećuje kako mu je to značajno pomoglo u olakšavanju posla i povećanju prinosa.

"Konkretno sa tanjiračom koju sam uzeo, radim konverzionu obradu, ne moram da orem, samo tanjiram i odmah sijem pšenicu. Primijetio sam da su prinosi žita bolji, a utrošak goriva je značajno manji otkako postupam ovako."

Nov traktor i ravnjač - valjak za uljanu repicu

Za kupovinu novog traktora, koja je ozbiljna investicija, iskusni padinski ratar Martin Đuriček odlučio se prije nekoliko godina. S obzirom na to da posjeduje 30 ha svoje zemlje, a još 65 ha uzima u zakup, takvo ulaganje je svakako opravdano, a vidjet će se tek benefiti. Od kultura najčešće sije kukuruz, pšenicu, suncokret, uljanu repicu i soju na nekoliko parcela koje obrađuje uz pomoć sopstvene mehanizacije u koju redovno ulaže - česti servisi, popravke i nadogradnje mašina.

"U posljednjih pet godina sam značajno uložio u svoju mehnizaciju, uzeo sam novi traktor i nekoliko priključnih mašina. Posljednje što sam kupio je bio ravnjač - valjak koji sam uzeo 2019. godine", kaže Đuriček i dodaje da pošto se preusmjerio na setvu uljane repice, ova priključna mašina mu je izuzetno važna jer sabija zemljište, ravna ga i usitnjava i omogućava da površinski sije sitna sjemena repice kako bi ona poslije lakše mogla proklijati na rosi.

"Sjemena repice moraju da imaju sabijeno zemljište ispod sebe, nikako se ne smiju ponovo valjkati nakon sjetve i zato jednom ili dva puta prelazim valjkom te parcele na koje ću zasijati repicu. Pravi fini sjetveni sloj praktično od gromada zemlje", objašnjava naš sagovornok.

Na pitanje da li je primijetio poboljšanje u svom radu na njivi, naš sagovornik uz osmijeh kaže - "veća mehanizacija, lakša rabota - zar ne?"

Pužni transporter "sam će sebe" otplatiti

Nove priključne mašine, također, umnogome olakšavaju ratarima posao, a osim vremena štedi im novac i gorivo, jer je novim priključnim mašinama moguće završiti dva ili čak i tri posla u isti mah, smanjujući tako broj odlazaka na njive. Nova sijalica za žitarice koju je kupio Mihal Garafijat, radi upravo to.

"Sijalicu koju sam skoro kupio još uvijek, nažalost, nije kod mene već se nalazi u skladištu u Novom Sadu i nadam se da će uskoro stići na moju adresu", veselo dodaje padinski ratar Garafijat.

Iskusan poljoprivrednik koji se prije svega bavi ratarstvom više od 20 godina, na svojih 20 ha i ostalih 80 koje uzima u zakup najčešće sije pšenicu, kukuruz, suncokret i ječam.

Kako jedan metar obrađuje dodatnih šest hektara?

Kao takav, ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo i korisnik je subvencija za poljoprivrednike. Svoju mehanizaciju redovno održava čestim servisima i ulaganjima.

"Što se tiče ulaganja u priključne mašine, pored nove sijalice, kupio sam i pužni transporter. Po mojoj procjeni, sam će sebe otplatiti za nekih šest mjeseci tako da smatram da je to dobra investicija", kaže naš sagovornik i još kaže računica bi izgledala ovako:

"Sa sjetvospremačem od tri metra obradim 17 ha za jedan dan. Sada, sa ovim od četiri obradim 23 ha za jedan radni dan koristeći istu količinu goriva", zadovoljno je rekao, navodeći benefite i nove sijalice za kukuruz. 

"Novu šestorednu sijalicu za kukuruz koju sam kupio 2017. godine koristim od 2018. godine i značajno mi štedi vrijeme. Prije sam sa četvororedom sijalicom za jedan radni dan posijao 15 ha, a sada sa šestoredom 20 ha za isti dan", zaključuje padinski ratar.

Mehanizacija, ali i drugi faktori

Sva tri domaćina su primijetila da ulaganje u mehanizaciju značajno ubrzava radove na njivama, štedeći im dragocjeno vrijeme obzirom na to, da jedan radni dan svakog ratara traje od izlaska do zalaska sunca.

Sva trojica su zaključila kako im su im se količine utrošenog goriva značajno smanjile, a prinosi značajno povećali, iako napominju da su ipak, osim mehanizacije, ključni faktori za uvećanje prinosa definitivno vremenske prilike i dovoljno vlage u zemljištu za svaku kulturu.   

Autori teksta: Lidija Pribelja i Julijana Kuzmić