Po mišljenju mnogih istraživača soja ima velike potrebe za vodom. Može se sa uspjehom gajiti u svim reonima u kojima u toku juna, jula i avgusta padne oko 300 mm ili litara vodenih taloga po metru kvadratnom.
Soja (Glycine hispida L.) može dati zadovoljavajući prinos i pri količini vodenih taloga od 200 mm, ali pod uslovom da su oni tokom ljeta pravilno raspoređeni.
U posljednje vrijeme uslijed globalne promjene klime, sigurna njena proizvodnja je moguća uz navodnjavanje, jer se u pojedinim područjima, nedostatak vlage javlja se kao ograničavajući faktor. U ovakvim uslovima, navodnjavanje pokazuje vrlo pozitivan efekat.
Biljke ove uljarice imaju velike potrebe u vodi. Kako bi sjeme moglo da klija potrebno je da upije 120 - 140 posto vlage od sopstvene težine. Za normalan rast i razvoj traži područja s minimalnim godišnjim padavinama između 600 - 700 mm. TK = 400 - 700 L. Pojedini autori (Đorđe Glamočlija, 2004) navode kako soja ima veliki transpiracioni koeficijent, zavisno od fenofaze i toplotnih uslova, koji varira od 455 do 690, dok drugi autori navode da se on kreće do 1.000. Transpiracioni koeficijent (TK) je u stvari količina transpirisane vode u litrima potrebna za izgradnju kilograma suhe materije biljke.
Ova kultura je osjetljiva na sušu, naročito u fenofazi cvjetanja. U to vrijeme optimalna vlažnost zraka treba da iznosi 75 - 85 posto, a nikako da spadne ispod 65 posto. U uslovima veće zračne suše sa biljaka otpada veliki broj neoplođenih cvjetova, a u uslovima zračne i zemljišne suše opadaju i oplođene mahune. Suma vodenih taloga, koja je potrebna tokom juna, jula i avgusta iznosi 300 - 350 mm.
Kada je riječ o navodnjavanju, obično se izvode tri zalivanja: pred cvjetanje, u mahunanju i u fenofazi nalivanja zrna. Zalivna norma je 40 - 60 dm3/m2, odnosno 40 - 60 litara vode po jednom metru kvadratnom. Najčešće je navodnjavanje vještačkom kišom. Ova biljka tokom vegetacije utroši 450 do 480 mm vode, a prema nekim autorima je potrebno 450 - 500 mm/m2 padavina. Mjesečne potrebe soje za vodom variraju u zavisnosti od uslova: u aprilu 10 do 40 mm, maju 30 do 60 mm, junu 90 do 110 mm, julu 100 do 125 mm, avgustu 100 do 120 mm, septembru 50 do 80 i oktobru do 40 mm. Đorđe Glamočlija (2004) ističe da je za uspješno rastenje i razviće potrebno 5.000 do 6.000 m3 vode po hektaru.
Sa pojavom prvih cvjetova potrošnja vode od strane biljaka značajno se povećava i dostiže svoj maksimum u periodu cvjetanja i zametanja plodova. To je period kada biljke usvoje 60 do 90 posto vode, od ukupne potrebe za cijeli vegetacioni period. Ovo je ujedno i kritičan period biljaka za vodom. Kako ovaj period traje dugo, 50 - 70 dana, zavisno od sorte, soja se svrstava u skupinu biljaka, koje ne podnose sušu.
Da bi se ostvarili visoki i stabilni prinosi sjemena i nadzemne biomase, potrebno je kako je to naprijed navedeno, da u periodu najveće potrošnje vode (u nas to su ljetni mjeseci - druga polovina juna, juli i avgust) bude 250 - 300 mm pravilno raspoređenih padavina.
Soja se navodnjava kišenjem (vještačkom kišom) i brazdama. Zalivanje kišenjem je pogodniji način od navodnjavanja brazdama. Ukoliko se zalivanje izvodi kišenjem, sije se na uobičajenom rastojanju između redova (30 – 50 cm), dok pri navodnjavanju brazdama, rastojanje između redova treba da bude veće, ili da se sjetva radi u "trake".
Tagovi
Autor
Sjetva uljane repice: Šta je pametno činiti u sušnim uslovima?
Plijesni u kukuruzu nakon suše i visokih temperatura - ne odlažite berbu
Ogledi na njivama pokazuju put do stabilnije proizvodnje soje
Usjevi bez šanse za oporavak: Kukuruz podbacio, soja u još gorem stanju
