Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Siliranje kukuruza
  • 25.08.2022. 09:00

Kako u najkraćim crtama treba da teče postupak siliranja kukuruza?

Priprema i rukovanje silažom samo su dio programa za spremanje kvalitetne stočne hrane. Program počinje odabirom parcele, pravilnim i balansiranim đubrenjem, kvalitetnom pripremom zemljišta i na kraju izborom pravog hibrida za pripremu silaže.

Foto: Zorana Ljubojev
  • 376
  • 51
  • 0

Kvalitetna kukuruzna silaža je neophodna za profitabilnost farme. Sastavljanjem obroka za životinje koji sadrži kvalitetno pripremljenu silažu na gazdinstvu pojeftinjuje ulaganje u hraniva. Na efikasnost siliranja i na sam kvalitet istog utiču mnogi faktori, o čemu detaljno informiše predstavnik jedne renomirane kompanije koja se bavi proizvodnjom kukuruzne silaže Dr Saša Krstanović.

Naš sagovornik za početak navodi faktore koje utiču na efikasnost siliranja i kvalitet silaže, a to su:

  • vrsta usjeva;
  • zrelost usjeva pri košenju;
  • vremenske prilike;
  • vrsta silo objekta;
  • brzina punjenja;
  • visina košenja i dužina sječke;
  • jačina sabijanja mase;
  • način zatvaranja/izuzimanja;
  • dodaci/inokulanti;
  • dobro obučeni radnici;
  • vremenska usklađenost svih faza siliranja (transport, pakovanje i ostalo);
  • zatvaranje silosa.

Krstanović navodi da su priprema i rukovanje silažom samo dio programa za spremanje kvalitetne stočne hrane. Program počinje odabirom parcele, pravilnim i balansiranim đubrenjem, kvalitetnom pripremom zemljišta i na kraju izborom pravog hibrida za pripremu silaže.

Kada je najbolje početi sa siliranjem?

Kako naš sagovornik naglašava, kukuruz se silira u fazi voštane zrelosti zrna.

"Najbolje vrijeme za siliranje je kada se mliječna linija na zrnu kukuruza nalazi na jednoj trećini do jedne polovine od vrha zrna. Tada cijela biljka ima ukupno između 30 do 40 posto suhe materije. U toj fazi je najpovoljniji udio klipa u masi cijele biljke i kreće se i do 40 posto. Ako se ubiru biljke sa nižim udjelom suhe materije znatno se smanjuje prinos po jedinici površine", kaže Krstanović i dodaje da je idealno ako se silira sa 35 posto suhe materije, jer se dobija 97 posto od ukupnog mogućeg prinosa.

Opravdanost korištenja različitih dodataka za fermentaciju

Korištenje bakterijskih inokulanata za pojačanje korisne fermentacije i bolje čuvanje silaže je trenutno široko rasprostranjeno u praksi.

"Pokazalo se da bakterijski inokulanti značajno smanjuju gubitak suhe materije i čine mnogo efikasniji proces homo fermentativne fermentacije povećavajući hranljivu vrijednost silaže. Na taj način povećava se produkcija mlijeka za oko 60 do 80 litara po toni silaže", dodaje naš sagovornik.

Efekat inokulacije na fermentaciju i hranljivu vrijednost silirane cijele biljke kukuruza je:

  • značajno povećanje u očuvanju suhe materije;
  • snižena pH vrijednost u toku fermentacije i nakon izlaganja aerobnim uslovima;
  • smanjeno kvarenje silaže;
  • smanjeno zagrijavanje silaže;
  • tendencija smanjena azota u obliku amonijaka (smanjeno ocjeđivanje);
  • povećanje svarljivosti obroka.

Važnost načina pakovanja, zatvaranja i distribucije silaže

Sabijanje silaže je od velike važnosti za brzo oduzimanje kiseonika iz silažne mase i započinjanje anaerobne faze.

"Istiskivanjem kiseonika iz silažne mase sprječava se rast aerobnih mikroorganizama, kao što su kvasci, plijesni, buđ i truležne bakterije koje loše utiču na kvalitet silaže i proizvodnju kao i zdravlje životinja" naglašava Krstanović i dodaje da stepen izuzimanja kiseonika iz silaže zavisi od gustine pakovanja, odnosno sabijanja silaže.

Gustina pakovanja je funkcija težine traktora, vremena utrošenog na pakovanju po toni (tipično jedan do tri minuta po toni kod velikih proizvođača), sadržaja suhe materije u silaži (idealno 30 do 35 posto), debljine slojeva pri rasplaniravanju (15 do 30 centimetara) tokom faze sabijanja i sposobnosti da se mašine dobro rasporede na silosu. Stepen sabijanja ima direktan uticaj na gubitak suhe materije tokom fermentacije i nakon otvaranja silosa.

Kada se silaža uzima prednjim utovarivačem treba ići odozgo na dole, sloj po sloj, da se ne uruši 

Kako naš sagovornik objašnjava, jedna od najvećih zabluda je mišljenje da od onog momenta kada je silaža zaštićena, da je ona sigurna i bezbjedna za ishranu životinja.

"Pri otvaranju silosa silaža se izlaže uticaju vazduha. Tada ona postaje idealan medijum za prorast kvasaca, plijesni i drugih truležnih mikroorganizama što rezultira sekundarnom fermentacijom. Ponovo se zagrijava što je više izraženo kod loše napravljene silaže", kaže on i dodaje da bi se to smanjilo, front izuzimanja na trenču treba da je ravan i gladak od dna do vrha, a površinu izloženu vazduhu treba minimizirati.

Krstanović kaže da dnevno treba izuzimati sa cijele površine minimalno 15 do 30 centimetara, a ljeti 40 i više. Najbolje je silažu uzimati specijalnim utovarivačem (blok katerom) ili frezom. Ako se uzima prednjim utovarivačem treba ići odozgo na dole, sloj po sloj, da se ne uruši ili da se ne naprave pukotine kroz koje prodire vazduh koji stvara okolinu pogodnu za buđ, nakon čega se stvaraju mikotoksini.

"Opšte prihvaćena praksa zahvatanja prednjeg utovarivača i freze sa vrha gomile pa naniže značajno smanjuje pojave pukotina i prodiranje kiseonika u dublje slojeve silaže. Aerobno propadanje rezultira brojnim gubicima suhe materije, energije, proteina, šećera i drugih", kaže sagovornik i dodaje da se pri tome stvaraju štetne materije kao što su mikotoksini, amonijačni azot i alkohol.

Vremensko određivanje početka siliranja kukuruza

Prema uslovima proizvodnje, vremenu sjetve kukuruza i osobinama hibrida treba odrediti početak siliranja za svaki region odnosno proizvodnu parcelu.

Suša značajno smanjuje prinos i kvalitet kukuruza za silažu. Međutim, kukuruz i pod jakim stresom (niske biljke bez klipova) još uvijek ima hranljivu vrijednost od približno 60 posto normalne kukuruzne silaže zbog visoko svarljivih vlakana i sadržaja šećera.

Zbog potencijalnih razlika u prinosu i kvalitetu kukuruza između svake njive, važno je posebno analizirati svaki kukuruz na sadržaj suhe materije, NDF, svarljivost NDF-a, šećer, skrob i nitrate i razmotriti odvojeno siliranje na osnovu ovih rezultata. Posebnu pažnju u stresnim, sušnim uslovima treba obratiti na povećani sadržaj nitrata i mikotoksina.


Tagovi

Kukuruzna silaža Faktori siliranja Prinos Bakterijski inokulati Suša Hraniva Saša Krstanović


Autor

Norbert Odri

Više [+]

Student šeste godine veterinarske medicine, posvećen očuvanju zdravlja i dobrobiti životinja kao i kvaliteti i sigurnosti namirnica životinjskog podrijetla.