Optimalni rok sjetve je treća dekada septembra. Sjetvu završiti najdalje do 15. oktobra.
Zob ili ovas (Avena sativa L.) je tipično proljetna ratarska biljka; postoje i ozime i fakultativne sorte (ozimo-jare). Rasprostire se od 35 - 70 stepena sjeverne geografske širine.
Najbolji predusjevi su đubrene okopavine (krompir, kukuruz, soja) i jednogodišnje leguminoze (grašak, grahorica, grag). Strna žita nisu podesne pretkulture, a zob je vrlo loš predusjev za sva strna žita. Pored toga, ne podnosi monokulturu.
Kada se za predusjev ore duboko - ore se na 20 - 25 cm dubine, u protivnom na 25 - 30 cm.
Sjetvu ozimih žitarica obavite u optimalnim rokovima - koji su?
Predsetvenom pripremom težimo da površinski sloj, od tri do pet centimetra, bude u rastresitom stanju.
Pripremi zemljišta se pristupa ranije nego za pšenicu jer se zib sije ranije.
Za postizanje prosječnog prinosa od 5.000 kg/ha zrna, a na osnovu agrohemijske analize i potencijalne plodnosti zemljišta obezbijediti 90 kg/ha azota, 60 kg/ha fosfora i 60 kg/ha kalijuma. Unošenje NPK đubriva je pod osnovnu obradu, predsjetvenu pripremu zemljišta, a dio azota unijeti prihranom. Optimalne količine stajnjaka za zob su oko 20 t/ha, čijim unošenjem smanjujemo navedene količine NPK đubriva za 20 posto (Dr Đ. Glamočlija, 2012.).
U osnovnoj obradi (oranjem) unijeti u zemljište 300 kg/ha NPK kombinacije 7:14:21. Pred sjetvu unijeti 200 kg/ha NPK 15:15:15. Prihrana se obavlja u proljeće u vrijeme bokorenja sa 200 kg/ha KAN-a.
Ozimu i fakultativnu sortu rano sijati, pošto dobro razvijen usjev bolje izdržava negativne temperature. Rano posijan i ranije sazreva. Optimalni rok sjetve je treća dekada septembra. Sjetvu završiti najdalje do 15. oktobra.
Međuredni razmak je 12 - 15 cm, sa 450 - 500 klijavih zrna po m2 i 130 - 160 kg/ha sjemena. Dubina sjetve je tri do četiri centimetra, a na lakim zemljištima pet centimetra.
Norma semena za sjetvu izračunava se na sljedeći način:
Kontrola količine sjetve, provjera sijačice i podešavanje dužine markera je kao kod pšenice.
Slabo podnosi zimu i niske temperature. Bez snijega izmrzava na -10oC do -15oC, a pod snijegom izdržava -18oC, čak i niže temperature u zavisnosti od sorte. Jari zob izdržava mrazeve od -3 do -4oC. Sprječavanje izmrzavanja može se obaviti gajenjem otpornih sorti ozime zobi koja na čvoru bokorenja mogu da izdrže mrazeve od - 15oC, zatim đubrenjem NPK hranivima u pravilnom odnosu, sjetvom u optimalnom roku na pogodnu dubinu, predsjetvenom pripremom zemljišta koja treba da bude idealna i drugim mjerama.
Zbog brzog razvoja korijena, zob manje strada od suše. Inače, ima velike potrebe za vlagom. Potrebno mu je 60 posto vlage, od težine sjemena, za klijanje.
Tagovi
Autor