Cijena sjetve je viša u odnosu na prošlogodišnju za nekih 10 do 20 odsto, a troškovi su zavisili od sorte za koju su se poljoprivrednici odlučili i od uslova u kojima su radili, rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS dodavši da je jesenja sjetva koštala od 1.300 do 1.500 KM po hektaru.
Jesenja sjetva je za poljoprivrednike u Republici Srpskoj ove godine skuplja za 20%. Poskupljenje je izazvano cijenom goriva, manjkom radne snage, skupljim hemijskim sredstvima, mineralnim đubrivima te sjemenskim materijalom.
Sjetva još nije gotova, a do sada je, kako tvrdi Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, posijano oko 80 posto površina. Također, pišu Nezavisne, zasijanih površina je manje za 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.
U Semberiji 20% manje površina pod pšenicom - pojedini ju siju samo zbog plodoreda?
"Cijena sjetve je viša u odnosu na prošlogodišnju za nekih 10 do 20 odsto, a troškovi su zavisili od sorte za koju su se poljoprivrednici odlučili i od uslova u kojima su radili", rekao je Marinković dodavši da je jesenja sjetva koštala od 1.300 do 1.500 KM po hektaru, u zavisnosti od zemljišta.
"Ako koristimo teška oruđa, poznato je da traktori sa tim oruđima troše više goriva. Moramo imati u vidu da su nam traktori u prosjeku stariji od 15 godina i da je potrošnja goriva veća u odnosu na novije mašine", kaže Marinković te ističe da ne zanemaruje činjenicu da resorno ministarstvo podstiče nabavku mehanizacije. Kaže kako je potrebna zaštita domaće proizvodnje uz adekvatnu podsticajnu politiku.
Podsticaji za jesenju sjetvu jesu bili povećani, ali su i troškovi bili veći.
"Prošle godine imali smo nižu cijenu regresiranog goriva, koje je bilo oko 1,5 KM, a sada je 1,7 KM, tako da je to odmah u startu uticalo na poskupljenje jesenje sjetve", rekao je Marinković.
Kao najveću stavku u troškovima, Ostoja Nikolić ističe upravo cijenu goriva. "Troškovi jesenje sjetve prosječno su porasli za oko 30%, a problem je i u radnoj snazi, koje nema. Poljoprivrednici su za radnu snagu prošle godine plaćali dnevnicu 35-40 KM, a sada se ne može naći ni za 60-70 KM", rekao je Nikolić te dodao da to bitno utiče i optimalan roku sjetve.
"Podsticaji za sjetvu (proljećnu i jesenju) uglavnom se ogledaju kroz obezbjeđivanje regresiranog goriva, a podsjećamo da su RS i ovo ministarstvo jedini u BiH koji poljoprivrednicima omogućavaju regresirani dizel. Za te namjene svake godine, unazad posljednjih pet, izdvajali smo oko sedam miliona KM. Ove godine je izdvojeno oko šest miliona KM, i ta pomoć mnogo znači poljoprivrednicima za proljećne i jesenje radove, jer mogu kupiti dizel po cijeni 0,60 KM nižoj od maloprodajne na benzinskim pumpama, a maksimalno 100 litara po hektaru", kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS te dodaju da postoje i razni drugi podsticaji za zasnivanje biljne i animalne proizvodnje, a među podsticaje spadaju i subvencije za nabavku nove mehanizacije i opreme.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, nedavno je rekao da će prosječni troškovi sjetve hektara pšenice biti oko 1.220 KM, što je za 5% više nego prošle godine.
Tagovi
Autorica
Gajenje otpornih hibrida najvažnija mjera zaštite od plamenjače suncokreta
Uši na klasovima pšenice - je li tretman opravdan?
Minić: Cijena pšenice između 30 i 32 feninga, prijetnje ne pomažu
Zašto su mlade biljke soje i suncokreta svjetlije zelene boje, a kukuruz negdje i ljubičast?
