Je li redukovana obrada zemljišta pametan izbor u sušnim uslovima?

Osnovna obrada je jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera, naročito u proizvodnji ratarskih i povrtlarskih kultura. Stara je koliko i agrikultura i jedna je od prvih mjera koju je čovjek svjesno poduzeo u proizvodnji hrane. Sa obradom zemljišta počinje i njegova antropogenizacija, tačnije, stvaranje kulturnog zemljišta. Ipak, koji su njeni nedostaci i kada se preporučuje primjena redukovane obrade?

Savjetodavac za ratarstvo i povrtlarstvo, Saša Stanković, kaže da se klasičnom osnovnom obradom zemljišta ili oranjem na 20 do 25 centimetara obezbjeđuje prevrtanje plastice, unošenje žetvenih ostataka i đubriva u zemljište, a također se omogućava i kvalitetna priprema sjetvene posteljice, kao i bolja kontrola korova, štetočina i bolesti.

"Za zasnivanje usjeve pšenica osnovna obrada se najčešće obavlja na dubini od 20 do 25 centimetara, a za kukuruz na 35 do 40 cm. Međutim, primjena klasične osnove obrade zemljišta pokazala je znatne nedostatke", kaže on.

Prilagodite obradu zemljišta za sjetvu vremenskim uslovima

Kako navodi, teška mehanizacija u sistemima klasične obrade doprinosi kvarenju strukture zemljišta, otežava mogućnost da se u previše suhom ili previše vlažnom zemljištu obrada obavi u optimalnom roku. Također, doprinosi i značajnom gubitku vlage sa obrađene površine. Klasična obrada, pojašnjava, iziskuje veći broj prohoda i operacija, kao i povećan utrošak goriva, a neka istraživanja su pokazala da je kod redukovane obrade zemljišta veći sadržaj vlage nego kod klasične.

"U sušnim uslovima gajenja klasična osnovna obrada često ne može osigurati kvalitetnu i sjetvu na poželjnoj dubini. Zbog toga se pribjegava novim sistemima obrade koji imaju za cilj kvalitetnu i pravovremenu sjetvu", ističe ovaj savjetodavac.

Ušteda goriva i radnih sati

S obzirom na to da česte suše u periodu sjetve pšenice otežavaju kvalitetno izvođenje oranja, predsjetvene pripreme i sjetvu pšenice u optimalnom roku, moguće je obradu odraditi i na drugi način.

"Česta praksa je da se sa dva unakrsna tanjiranja na većim površinama i kod proizvođača koji posjeduju teške tanjirače, rotofreziranja i rotodrljanja, na manjim površinama istovremeno obavi i osnovna i predsjetvena obrada, a posebnim agregatima i istovremena sjetva", napominje naš sagovornik i dodaje da je na većim parcelama moguća direktna sjetva i konzervacijska obrada zemljišta.

Time se, pored uprošćavanja procesa sjetve, smanjenja operacija i pretjeranog gaženja, postiže i dobar ekonomski efekat, ušteda goriva, radnih sati, i što je najvažnije, sjetva se obavlja u optimalnom roku.

"Postoje proizvođači koji su zahvaljujući redukovanoj obradi zemljišta, primjenom teških tanjirača u dva do tri prohoda uspjeli da postignu rekordne prinose od 7,5 tona po hektaru pšenice i ječma", kaže Stanković.

Koji su nedostaci redukovane obrade?

Kako dodaje, klasičnom obradom zemljišta i sjetvom, uslijed nekvalitetne sjetvene pripreme zemljišta i pri uslovima nepovoljne vlažnosti, sjeme ne može biti inkorporirano na određenoj dubini, pa veći dio ostaje nepokriven, podrvgnut dejstvu mraza, ptica, što dovodi do smanjenja prinosa.

Na osnovu mnogih rezultata istraživanja i prakse, prinosi pšenice pri klasičnoj i redukovanoj obradi su često slični, čak postoje rezultati kad su prinosi pšenice prilikom redukovane obrade viši u odnosu na prinose pri klasičnoj obradi.

"Suočeni sa teškim uslovima prilikom oranja, proizvođači koriste i traktorske freze samo da bi što bolje i kvalitetnije obavili redukovanu obradu i sjetvu."

Bitno je, naglašava savjetodavac, da je tom prilikom parcela solidno čista od žetvenih ostataka predkulture, ali i od korovskih vrsta. Međutim, jedna od mana redukovane obrade zemljišta kada je u pitanju sjetva pšenice je vjerovatnoća veće zakorovljenosti nego kod oranja, što uključuje obaveznu primjenu herbicida.

Primjena redukovane obrade je, međutim, nužno zlo, u uslovima kada se žuri kako bi se ispoštovao optimalni rok sjetve i kada želimo da postignemo bolji ekonomski efekat. Zato se proizvođačima savjetuje da nakon redukovane obrade zemljišta naredne jeseni obave duboku jesenju klasičnu obradu za sljedeću kulturu, prije svega okopavinu.

"Posebno je važno, poslije takve vrste obrade obaviti i agrotehničku mjeru podrivanja kako bi se zemljište rastreslo, razbio plužni đon i popravile fizičko-mehaničke osobine zemljišta", zaključuje savjetodavac.