Hoće li suša ponovo "obrati" kukuruz prije poljoprivrednika?

Suša se ponavlja iz godine u godinu, i to baš u periodu kada kukuruz bi trebao da ima određeni procenat vlažnosti zemljišta. Usjevi su trenutno u vrlo osjetljivoj fazi razvoja, odnosno fenofazi cvjetanja, nakon koje dolazi oprašivanje odnosno oplodnja. Ako nema vlage u zemljištu i zraku, sasvim je za očekivati da ovi procesi u razvoju, pa sam kvalitet ploda, neće biti na onom nivou kakav bi bio da su uslovi bolji.

"Za očekivati je da će ovo ostaviti određene posljedice, sada u kojoj mjeri će one biti u smislu smanjenja prinosa i kvaliteta ostaje da se vidi", kaže nam prof. dr Hamdija Čivić, redovni profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za oblast pedologija, agrohemija i melioracije. 

Ono što je do sada bilo vidljivo, kako dodaje, je da se kukuruz u našim agroklimatima dobro nosio, ali nije ni bilo ovako ekstremnih situacija, čak je padavina bilo dovoljno. "Sada smo ušli u uslove, kada prognoze pokazuju da će se visoke temperature zadržati još desetak dana što svakako nije optimistično", kaže profesor. 

Što se tiče bolesti, suša nije problem. One su uglavnom vezane za pretjeranu vlagu, dok se suša manifestuje na smanjenje kvaliteta i prinosa. "Možete obezbijediti sve druge uslove, agrotehničke mjere, možete imati idealno zemljište, pognojeno, jedan od ključnih faktora je voda, pogotovo za biljke poput kukuruza koji je puno transpirira. On jeste po tom pitanju nezahvalna kultura tamo gdje nema puno vode i gdje su česte suše", napominje Čivić.

Ima li spasa?

Tamo gdje nema sistema za navodnjavanje, a takvih je površina u BiH malo, vrlo teško da proizvođači sada mogu bilo šta uraditi. Za sve drugo je, kako kaže profesor, sada praktično kasno. No, ono što se ranije moglo uraditi je izbor odgovarajućih hibrida. 

Kako uzgajati kukuruz u sušnoj godini?

"Mi smo i ranije ukazivali da se treba voditi računa o ovim trendovima, tj. u odnosu na one ranije FAO grupe zrenja, možda sada smanjivati za jednu ili ići ciljano sa sjetvom da se pokuša izbjeći ovaj osjetljivi period za fenofaza. Izborom hibrida i termina sjetve može se donekle pokušati izbjeći ovaj val, mada je i to nezahvalno govoriti kada ne možemo unaprijed znati kada se dogoditi sušni period", pojašnjava nam univerzitetski profesor.

Evidentno je da su klimatske promjene tu i da već živimo s njihovim posljedicama. Kao rješenje jedino ostaje raditi na jačanju infrastrukture sistema navodnjavanja, odnosno povećavaju površina pod tim sistemima.

"Kada su u pitanju bosanskohercegovačke prilike i žitnice, kod nas je sreća da kroz njih uglavnom protiče neka rijeka. Treba raditi na toj infrastrukturi da se što više tih površina opskrbi i obezbijedi sistemima za navodnjavanje. Treba imati na umu da su to skupe investicije te da bez značajne podrške institucija teško da ćemo napraviti neki rezultat", napominje Čivić.

Stranci u čudu

Profesor navodi i da je država to predvidjela u budućim strateškim planovima, sada je pitanje kojom dinamikom se to može možemo pratiti. Posmatrajući generalno ekonomsko stanje, jasno je da BiH ni približno ne prati te trendove u odnosu na razvijene zemlje.

"Često sam znao navoditi kao primjer kada su iz Izraela dolazili ovdje pa su vidjeli naše rijeke, ljudi su se čudili kako mi ne navodnjavamo polja pod kukuruzom, čak su i nudili takve projekte da mi razvijemo tu proizvodnju kukuruza šećerca. Oni ga ne proizvode jer im se ne isplati, tamo nema vode, i oni će radije uvoziti taj šećerac nego ga proizvoditi jer im nije održiva proizvodnja, upravo iz razloga nedostatka vode i vlage", prisjetio se profesor.

No, BiH ima dobre uslove, ali ostaje pitanje infrastrukture. Drugo rješenje, u područjima gdje nema navodnjavanja, je izbjegavati kulture koje su veliki potrošači vode i prilagođavati se onim koje izbjegavaju taj problem, poput pšenice.