Hoće li se ratari izvući iz "debelog minusa": Pšenica dobra, a cijena?

Žetva pšenice je skoro završena, zbog izrazito toplog proljeća, znatno ranije nego prethodnih godina. Cijene gnojiva su bile niže, a blagi porast zabilježen je kod cijena pesticida i sjemenske robe.

Lani su nepovoljni vremenski uslovi te enormno visoke cijene vještačkog đubriva mnoge ratare odveli u debeli minus. Na sreću ove godine je nešto drugačija situacija.

Nezaštićeni proizvođači

Ratar iz Ulica kod Brčkog, Zvonko Stjepanović, prošle godine je imao znatno više površine pod pšenicom zbog čega je imao i veće gubitke. Nadao se da će rodom barem nešto izvući uloženih sredstava, ali kiše i loše vrijeme uticali su da i ono malo roda bude lošeg kvaliteta, tako da ga niko nije htio otkupiti.

Bio je ogorčen kao i mnogi ratari te je odlučio da ubuduće ove hljebne žitarice znatno manje sije. Tako je i bilo. U jesen je pšenicu posijao samo na onim parcelama gdje je to morao zbog plodoreda. No, ova godina je po svemu povoljnija i drugačija. Pšenicu je posijao u optimalnom roku, izabravši tri sorte. Pojedine su bile znatno lošijeg kvaliteta i smatra da proizvođač nije zaštićen i osiguran niti deklaracijom.

"Čim sam otvorio pojedine vreće vidio sam da je sjeme loše, skoro kao sa tavana što ne smije ni u kom slučaju biti sa deklarisanim sjemenom, mi proizvođači nismo ni sa čim zaštićeni. Ipak morao sam ga posijati. Sporije je nicalo, na samom početku imao sam rjeđi sklop zbog umanjenog procenta energije klijanja tog sjemena, ali kasnije se dosta dobro bokorilo i izvuklo se", rekao je za naš portal Zvonko.

Zima je bila blaga, gotovo da je nije ni bilo, pa su strna žita mogla donekle napredovati i u onom vremenskom periodu kad inače miruju i sve je rezultiralo preuranjenom žetvom. Vremenske prilike su bile naklonjene strnim žitima pa je ovaj domaćin i sa tih lošijih parcela imao prinos od 540 kg po dulumu, a na nekim je bilo oko 600 kg po dulumu.

"Da sam je uspio prije kiše ovršiti imao bi bolji prinos i kvalitet, ali i ovim nisam nezadovoljan, u prosjeku su dobrog kvaliteta", dodao je Zvonko.

Otkupna cijana u ovom dijelu Posavine se kreće od 0,36 KM/kg za lošije zrno, pšenicu lošeg kvaliteta, te 0,38 KM/kg za pšenicu prve i druge klase.

U Odžaku dobar prinos

Što se tiče ratara sa područja Odžaka oni su imali rekordne prinose i preko 10 t/ha tamo gdje nije bilo grada. Alija Horosković je imao 10 hektara pod pšenicom, ječma na 5 hektara gdje je prosječan prinos bio 7 t/ha, dok je pšenice imao 6,5 t/ha. Pšenicu je svu predao i čeka otkupnu cijenu dok je ječam ostavio za potrebe svoje farme.

Haris Ganić je imao 8,5 ha zasijane pšenice i u prosjeku je ostvario 4,5 t/ha jer je grad zahvatio pojedine parcele. Na oko 650 duluma, pšenicu je sijao Muhamed Omerčić, a na nekim parcelama je ostvario prinos i preko 10 t/ha, inače ovaj ratar obrađuje oko 20 ha i drugih kultura.

Ratari sa područja Odžaka su imali prvu i drugu klasu zrna, i s obzirom na to, tvrde da bi cijena trebala biti viša od one o kojoj se sad govori.

Semberija traži više cijene

Krsto Pantelić iz Donje Čađavice sa područja Bijeljine zasijao je pšenicu na 2,2 ha i ostvario prinos oko 800 kg po dulumu, zadovoljan je i kvalitetom zrna i prinosom, ali ne i otkupnom cijenom koja se kreće oko 0,35 KM/kg.

Ispisao seosku historiju: Kombajn prvi put stigao u Semetiš

Rade Mikić iz Velike Obarske kod Bijeljine sijao je pšenicu na oko 150 duluma i ostvario prinos od oko 6,5 t/ha. Ratari Semberije nisu zadovoljni otkupnom cijenom do 0,35 do 0,38 KM/kg i smatraju da bi za njih prihvatljiva cijena bila od 0,45 KM/kg, ako ne bude pomaka oko cijene planiraju proteste i blokadu saobraćajnica.