Hoće li biti dovoljno silaže - ovisi o vremenskim prilikama

Temelj proizvodnje mlijeka pored genetike i zdravstvenog stanja goveda, je ishrana, kvalitetno proizvedena i uskladištena/konzervirana hrana. Kukuruzna silaža je osnovni izvor proteina tokom zimskog perioda, stoga farmeri posebnu pažnju posvećuju kvalitetu kukurzne mase i načinu obrade/siliranja. Međutim, postoje faktori na koje ne mogu uticati, a direktno se odražavaju i na kvalitet kukuruzne mase i cjelokupne proizvodnje.

Nepredvidive vremenske prilike u ovoj generativnoj fazi porasta kukuruza bilo koje sorte ili hibrida mogu nanijeti mnogo štete. S druge strane farmerima jedino preostaju pogledi za nadati se, u plavo nebo, bez dugotrajnih sušnih perioda ili pojave tuče/grada.

Jedna godina dvije sjetve

Industrija na otvorenom, to je poljoprivredna proizvodnja, niti maksimalno prilagođavanjem vanjskim uvjetima poput optimalnog perioda sjetve ili odabira hibrida nekada nije dovoljno. Kišni period, poplave, vlaga, snijeg, mraz, tuča karakteristični su stresni faktori za postsjetveni proljetni period kukuruza. Nažalost, ove godine poplave su mnogim farmerima uništile zasade kukuruza, jednostavno odnijele sjetveni sloj, ili kasnijim procjeđivanjem isprano je svo đubrivo iz zemljišta. Jedino rješenje je bilo, zaoravanje, tanjuranje i ponovna sjetva.

Kako najbolje obaviti silažu cijele biljke kukuruza?

Dvije sjetve u jednoj godini, ujedno i dupli troškovi. S druge strane utrka s vremenom i probijanje sjetvenog perioda itekako se može odraziti na kvalitet zelene mase, u konačnici silaže i proizvodnje mlijeka.

Kako ublažiti toplotni stres

Na prvu, proizvodnja kukuruza izgleda tako jednostavno, oranje, đubrenje, sjetva, u generativnom porastu nema nikakve obrade, čeka se žetva i siliranje. Sve su to koraci na koje farmer pravilnim tehnološkim postupcima proizvodnje može kontrolirati i unaprijeđivati. Kad kukuruz dođe u stadiji generativnog porasta i prve faze razvoja klipa nad parcelom "visi" obično toplotni stres u dužem sušnom periodu, fazi kada farmeri nemaju nikakvog uticaja.

Već na temperaturama preko 32 °C biljka doživljava toplotni stres, vrši se koagulacija bjelančevina, te dolazi do narušavanja fiziološko-biohemijskih procesa, gdje se sintezom vrši povećanje otrovnih tvari. Mjere u ulaganje sistema navodnjavanja je jako skupo, i nerealno izgleda većini farmera. Međutim, poslijedice toplotnog stresa i nedostatak vlage u zemljištu može se donekle nadomjestiti povećanjem humusa u zemljištu, dodavanje zeolita ili sjetva kultivara posebnih sorti hibrida koji su tolerantni i otporni na toplotni stres.

Produžen rok žetve

Zbog kašnjenja sa sjetvom, pa i zbog naknadne sjetve, period žetve/berbe kukuruza će biti produžen, ali i to ovisi o vremenskim prilikama. Potrebno je sačekati optimalnu fazu voštane zrelosti, maksimalne koncentracije sadržaja škroba, a to se najbolje vidi pojavom manjih ulegnuća na vrhu zrna, kada zrno žuti i ispušta vlagu.

Kada i zašto silaža postaje opasnost za podzemne i površinske vode

Obično od prve pojave usjeka ili ulegnuća na zrnu, potrebno je dvije sedmice poslije do maksimalno 20 dana otpočeti berbu/žetvu. Drugi vidljivi znak, i alarm za žetvu je određivanje mliječne linije na zrnu kukuruza, jedna polovina zrna, i tada sa sigurnošću, poslije narednih sedam dana može vršiti žetva, jer je postignut procenat do 30% suhe materije.