Gnojidba uljane repice zavisi o vremenu primjene

Uljana repica postiže bogate prinose uz odgovarajuću mineralnu ishranu osnovnim hranjivima dušikom, fosforom, kalijem i sumporom. Ova kultura ima veće potrebe za dušikom i fosforom tijekom njenog intenzivnog rasta i razvoja. Dušik u ishrani uljane repice prvenstveno utječe na prinos, te sadržaj i kvalitetu ulja. Fosfor se najviše nakuplja u meristemskom tkivu mladih biljaka jer ga one bolje usvajaju nego starije. U ishrani uljane repice fosfor povećava otpornost mladih biljaka na niske temperature, na polijeganje i bolesti u kasnijim fazama razvoja. Usjevi uljane repice dobro ishranjeni fosforom ujednačeno i ranije dozrijevaju te im je povećana kvaliteta uroda. Kalij ima važnu ulogu u otpornosti uljane repice prema niskim temperaturama, poboljšava čvrstoću stabljike i smanjuje opasnost od polijeganja biljaka.

U ishrani uljane repice kalij je neophodan u sintezi organskih spojeva i utječe na kvalitetu masnih kiselina u zrnu, a najveće potrebe uljane repice za unosom kalija su u fazi cvatnje. Velike potrebe ova kultura ima i za sekundarnim hranjivima, sumporom i magnezijem, posebice u stadiju izduživanja stabljike te sve do kraja cvatnje. Sumpor je bitan u ishrani uljane repice jer utječe na povećanje suhe tvari i sadržaj ulja u zrnu, a njegov nedostatak može se javiti na pjeskovitim, slabo humusnim i alkalnim tlima. Kod određivanja količine i odnosa mineralnih gnojiva u ishrani uljane repice neophodno je napraviti kemijsku analizu tla kako bi se odredila plodnost tla, te potrebe pojedine sorte ili hibrida za određenim hranivima i planiranom prinosu za vegetacijsku godinu ovisno o klimatskim uvjetima.

Za prinose između 3-5 t/ha potrebe uljane repice za hranjivima su: dušik (N) 120-180 kg, fosfor (P2O5) 80- 120 kg, kalij (K2O) 150-200 kg i sumpora (SO3) 50-80 kg po hektaru proizvodne površine. Razliku između količine hranjiva koju biljci osigurava tlo i potrebe biljke za određeni prinos potrebno je nadoknaditi mineralnom gnojidbom prema vremenu primjene: osnovna, predsjetvena gnojidba i prihrana.

Osnovna gnojidba

U osnovnoj gnojidbi uljane repice mineralno gnojivo se zaorava na punu dubinu oranja, tako da su biljke tijekom cijele vegetacije osigurane potrebnim biljnim hranjivima. Time se biljke potiče na razvoj korijena u dublje slojeve tla gdje ima dosta vlage i povećava im se otpornost na sušu. U osnovnoj gnojidbi unosimo najveći dio potrebnog fosfora i kalija, te manji udio dušika, stoga se može primijeniti formulacija NPK 7-20-30 u količini 400 - 600 kg/ha, ovisno o plodnosti tla i planiranom prinosu.

Predsjetvena gnojidba

Ova gnojidba obavlja se zajedno s pripremom tla pred sjetvu kada se gnojivo unosi u plići sloj tla tanjuračama ili sjetvospremačima kako bi usjev u početnom razvoju imao dovoljno pristupačnih hranjiva. Predsjetvenom gnojidbom unosimo preostali dio fosfora i kalija ukoliko nisu ukupne potrebe ovih hranjiva za uljanu repicu unesene osnovnom gnojidbom te polovinu potreba biljke za dušikom i manji udio sumpora. Prema nekim istraživanjima unosom oko 30 kg/ha sumpora prije sjetve uljane repice povećava se prinos i do 50%. Od mineralnih kompleksnih gnojiva u predsjetvenoj gnojidbi primjenjuju se formulacije s približno jednakim udjelom biljnih hraniva, dušika, fosfora, kalija i sumpora, kao što su formulacije: NPK 15-15-15 ili NPK (S) 15-15-15 (3) ili NPK 20-10-10 u količinama 150 - 200 kg/ha. Ukoliko su osnovnom gnojidbom unesene ukupne potrebe biljke za fosforom i kalijem, u gnojidbi pred sjetvu mogu se unijeti amidno dušična gnojiva UREA N 46 u količini 100 - 120 kg/ha ili UAN N 30 tekući u količini 80-120 l/ha, ili amonijev sulfat PETROKEMIJas u količini 150 - 200 kg/ha.

Prihrana

Prihrana gnojivima obavlja se u vrijeme rasta i razvoja biljaka kako bi se osigurale dovoljne količine pristupačnih biljnih hranjiva, posebice dušika i sumpora u stadiju pred cvatnju uljane repice. U prihrani preporuča se primijeniti dušična gnojiva u lako pristupačnom amonijsko - nitratnom obliku kao što su KAN ili ASN u količini 150 - 200 kg/ha. Prihrana uljane repice može se obaviti u dva obroka, gdje veći obrok dušika treba dodati u prvoj prihrani na početku kretanja vegetacije u proljeće kako bi se pospješila regeneracija usjeva nakon zime, a drugu prihranu primijeniti prije cvatnje. Prihrana u dva obroka tijekom vegetacije obavezna je u slučaju kada nakon prve prihrane padnu obilnije oborine te na laganim i pjeskovitim tlima.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor