Više od 90 posto soje potrebne za stočnu hranu Evropska unija uvozi, najviše od Brazila. Biljni proteini se sve češće koriste i u ljudskoj prehrani
Evropska unija najviše soje uvozi iz Brazila, a zatim iz SAD i Argentine. U 2021. godini Brazil je izvezao rekordnih 86,1 milion tona. U martu je on iznosio 12,3 mil. t u što je za 3,1 posto manje u odnosu na 12,7 mil. t godinu dana ranije. U posljednjoj sedmici mjeseca, popeo se na 4,8 mil. t, u odnosu na 3 mil. t prethodne.
Kada je riječ o uvozu sojine sačme u EU, posljednje sedmice je pao za polovinu na 167,3 hiljada tona, a ukupna količina iznosi 12,3 mil. t. U sedmici do 3. aprila porastao je za 31 posto u odnosu na prethodnu i iznosio je 394.913 tona, pokazuju podaci Evropske komisije.
Očekuje se da će se globalna proizvodnja ove ratarske kulture blago smanjiti za 0,6 posto na 364 miliona tona u 2022. zbog niže proizvodnje u Brazilu, Argentini, Paragvaju, Kini, Kanadi, Indoneziji, Vijetnamu i Južnoj Africi. Osim suše koja je zahvatila Južnu Ameriku i dijelove Afrike, veliki problem je nabavka neophodnih đubriva, herbicida i sredstava za zaštitu.
Stoga ne čudi što su države članice udružile snage kako bi pozvale na donošenje strategije za biljne proteine u cijeloj EU, ali, kako piše Euractiv, Evropska komisija trenutno ne želi da se upušta u takvu inicijativu.
Naime, austrijska delegacija je dala prijedlog po kome bi EU donijela evropsku strategiju za biljne proteine kako bi smanjila svoje oslanjanje na uvoz. Elisabeth Köstinger, austrijska ministarka poljoprivrede, izjavila je da bi strategija pomogla da se poboljša evropska proizvodnja i fokusira na lokalne lance snabdijevanja, a istovremeno inicirala istraživanja i inovacije u uzgoju proteinskih usjeva, posebno na zemljištu koje se ne koristi i nalazi se pod svojevrsnom rezervom. Köstinger je naglasila da ne postoji oblast poljoprivrede u kojoj Unija očigledno ovisni o uvozu kao što je to slučaj kada su u pitanju biljni proteini.
Oni najčešće uključuju soju, mahunarke i uljarice i vitalna su komponenta stočne hrane jer su dobar izvor aminokiselina. Sve više se konzumiraju kao hrana za ljude, s globalnom godišnjom stopom rasta od skoro sedam posto.
Problem je što se više od 90 posto soje potrebne za stočnu hranu uvozi, a dodatno je dobio na značaju zbog sukoba u Ukrajini. Oslanjanje na uvoz dovelo je do vrtoglavog porasta cijena hrane i uzroka nestašice one za životinje.
Sve su glasniji zahtjevi članica da se nešto poduzme kako bi se ojačala otpornost poljoprivrednog sektora u Evropi i osigurala opskrba hranom i hranom za životinje. Austriji su se pridružile Holandija, Francuska, Njemačka, Češka i druge zemlje.
Janusz Wojciechowski, evropski povjerenik za poljoprivredu rekao da pozdravlja inicijativu, ali da izvršna vlast u ovoj fazi ne planira usvojiti strategiju o proteinima.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
